1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Srednja preduzeća bolje prošla nego što se očekivalo

Usljed ekonomske krize njemački izvoz se smanjio, a i ukupni društveni proizvod prošle je godine bio za pet posto manji. No, srednje velika njemačka preduzeća dobro se nose s krizom.

default

Pripremljeni za krizu

"Štedi za dobrih vremena pa ćeš imati u nevolji“, kaže jedna narodna poslovica. Izgleda da se većina njemačkih preduzeća toga i držala. Prema studiji Njemačkog saveza štedionica, njemačka srednjevelika preduzeća povećala su vlastiti kapital s prosječnih 11,5 posto u 2007. godini na 13,9 posto u 2008. godini. Zahvaljujući tomu lakše su podnijela krizu“, kaže predsjednik Njemačkog saveza štedionica Karl-Peter Schackmann-Fallis.

"35 posto preduzeća je navelo da uopće nisu pogođeni krizom ili da su čak od nje profitirali. 45 posto je lako pogođeno. Samo 20 posto navodi da ih je kriza teško pogodila, a pet posto smatraju da je jako ugrožena njihova egzistencija“, navodi Schackmann-Fallis.

Wirtschaftsforscher stellen Prognose für 2009/2010 vor

Očekivanja su bila strašnija

Računalo se s lošim rezultatima

Taj rezultat iznenađuje. Očito se računalo s lošijim rezultatima. Međutim, oni mogu doći sa zakašnjenjem, jer kriza još nije prošla. "Moramo konstatirati da srednjevelika preduzeća troše taj kapital. Već su ga prilično potrošila. To bi se loše moglo odraziti na njihovu otpornost“, kaže Schackmann-Fallis.

Očekuje se da će 2010. u gotovo svim područjima rasti promet. Brzo će se oporaviti neka područja usluga povezanih s preduzećima, kao IT-sektor, kod kojeg se računa s rastom od pet posto. Ili veletrgovina i vanjska trgovina u kojoj se očekuje rast od četiri posto. A to bi moglo značiti prosječan rast od 1,5 posto, iako je nemoguće prognozirati razvitak za čitavu godinu.

Symbolbild Kreditklemme Dollarscheine und Mausefalle

Mora se utvrditi hoće li kredit biri vraćen

Za kredite i dalje više informacija

No, Schackmann-Fallis je siguran da kreditno tržište sve bolje funkcionira. 2009. godine su štedionice odobrile preduzećima i samostalnim preduzetnicima kredite u visini od 62 milijardi eura. A to je 5,5 posto više nego rekordne 2008. godine. Članice Saveza su dobile nalog da ne ocjenjuju paušalno kreditnu sposobnost, nego da razmotre i sposobnost preduzeća pa i preduzetnika osobno.

Ipak, preduzeća se moraju pomiriti s time da će se i ubuduće za dobivanje kredita tražiti više informacija. Jer, mora se utvrditi hoće li taj kredit moći biti i vraćen. I štedionice su imale loših iskustava i neke nenaplative kredite jednostavno morale otpisati.

Autor: Sabine Kinkartz / Anto Janković

Odg. urednik: Zorica Ilić