1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srebrenica za početnike

Obilježavanje 16. godišnjice genocida u Srebrenici i intervju predsjednika RS Milorada Dodika austrijskom listu „Standard“, danas (11.7.2011) su neke od tema kojim se bave novine sa njemačkog govornog područja.

default

U Potočarima su u ponedjeljak ukopani posmrtni ostaci novih 613 identifikovanih ubijenih Srebreničana

„Ovogodišnje obilježavanje genocida u Srebrenici je drugačije od dosadašnjih. Predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je prošle godine prisustvovao ceremoniji u Srebrenici, ispunio je obećanje. „Kao predsjednik Srbije neću nikada prestati tražiti osumnjičene za ratne zločine. Kada ovo kažem, mislim prije svega na Ratka Mladića“, rekao je Tadić u Srebrenici 11. jula 2010. godine“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) u tekstu pod naslovom „Srebrenica za početnike“. „Kada je Boris Tadić 26. maja u Beogradu saopštio da je najtraženija osoba u Evropi (Ratko Mladić) uhapšena", piše FAZ, "odmah je bilo jasno da su otvorena vrata za novi regionalni početak. Zaista, nedugo zatim se javnosti obratio bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović koji je pored ostalog rekao „da je Srbija Mladićevim hapšenjem dala povod da vjerujemo da je počelo novo poglavlje naših odnosa“. To poglavlje je zaista i počelo. Boris Tadić je protekle sedmice prvi put boravio u zvaničnoj posjeti Sarajevu. Ponovo je Izetbegović retorički poručio: „U Bosni živi više od milion Srba, u Srbiji više od 300.000 Bošnjaka. Imamo dobar razlog za poboljšanje odnosa.“

Boris Tadic Srebrenica Bosnien Serbien Gedenken Flash-Galerie

Boris Tadić u Srebrenici 2010.

„Dobri razlozi postoje i za nastavak debate o međunarodnoj umiješanosti u srebreničku katastrofu, a ne na ograničavanje neslavne uloge holandskih plavih šljemova u Srebrenici. Korijeni zla nisu u odnosu Holanđana koji također nisu željeli ginuti u ratu sa kojim nisu imali ništa. Zlo koje je pogodilo Srebrenicu ima veze sa nedostatkom podrške Holanđanima sa viših pozicija i sa nedovoljnim mandatom Plavih šljemova u Bosni i Hercegovini, kao i skandaloznom bojažljivošću UN-a da preuzme odgovornost. Debata o tome šta se zaista desilo u Srebrenici u Srbiji još dugo neće biti završena. Danas je sve manje poricanja masakra, jer su sve jasniji dokazi o ubistvu više hiljada Bošnjaka. Prije će biti da je sada na djelu pokušaj da se ono što se desilo u Srebrenici ublaži i to na taj način da se sve više podsjeća na ubistva Srba u okolini Srebrenice. Ukazivanjem na srpske žrtve je opravdano, ali takve stvari iznose uglavnom snage koje genocid u BiH pokušavaju izjednačiti ukazujući na ubistva Srba. Tim snagama nije stalo do istine, nego do preokretanja istine. Međutim, i takve vrste relativiziranja istine u Srbiji je sve manje.“

„Tome je, pored ostalih, najviše doprinio beogradski novinar Dejan Anastasijević, jedan od malog broja srbijanskih novinara, koji je je za vrijeme rata na prostoru bivše Jugoslavije, izvještavao i sa druge strane fronta i svojim čitaocima prosljeđivao nenašminkanu sliku rata. Anastasijević je prije nekoliko godina u tekstu „Srebrenica za početnike“ iznio neosporive činjenice o masakru. Tim tekstom je postigao neočekivan uspjeh koji je djelotvoran i danas. Tvrdnje da je Mladić u Srebrenici branio 'srpstvo' danas se također sve manje čuju.“

Milorad Dodik sa bivšom predsjednicom RS Biljanom Plavšić

Milorad Dodik sa bivšom predsjednicom RS Biljanom Plavšić

„Možda je razlog u tome što je u bivšoj Jugoslaviji izrasla nova generacija koja je pored prenaglašenih razlika ponovo otkrila i nešto što joj je zajedničko. Jugoslavija je nestala, međutim bez obzira na razlike, srodni jezici, uspomene i kulturne tradicije su preživjeli. Mladi Srbi odlaze u Dalmaciju na ljetovanje, mnogi Hrvati i Slovenci u Beogradu dočekuju Novu godinu, a kulturna razmjena između Sarajeva i Beograda je sve intenzivnija. 'Jugosfera' živi. Srpsko-hvartski jezik danas ima različite nazive – Hrvatski, Srpski, Bosanski, Crnogorski – međutim, svi se sporazumijevaju bez problema. Neke teme ostaju škakljive, ali ne mora se uvijek govoriti o politici“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Dodik: „Ne vjerujemo dobrim namjerama muslimana“

Austrijski list „Standard“ danas je objavio intervju sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom koji je izjavio da Bosna i Hercegovina ni za 50 godina neće ući u EU ako se ovim tempom bude radilo na reformama potrebnim za eurointegracije.

"Ako budemo radili na nivou BiH kao do sada, onda to nećemo uspjeti za 50 godina.Da bi se prihvatio mehanizam nadglasavanja potrebno je vjerovati onome ko može nadglasati. Mi ne vjerujemo dobrim namjerama muslimana. Imamo potpuno negativno istorijsko iskustvo. Nikada u istoriji Srbi, bosanski muslimani i Hrvati nisu bili na istoj strani", rekao je Dodik u opširnom intervjuu i ukazao da su sva tri naroda BiH nezadovoljna situacijom zajedničke države.

"Hrvati su potpuno nezadovoljni svojim položajem, Bošnjaci su nezadovoljni zato što ne mogu imati više, a mi u RS smo nezadovoljni jer je miniran Dejtonski sporazum. Ovdje ne možete nikoga naći ko je sretan, izuzev par egzotičnih stranaca", rekao je Dodik.

Dodik: Sve dok se krivica ne dokaže, oni su za nas nedužni.

Dodik: "Sve dok se krivica ne dokaže, oni su za nas nedužni".

Na pitanje šta očekuje od procesa protiv Ratka Mladića i zašto je RS za njegovu odbranu izdvojila 50.000 eura, Dodik je odgovorio: „Činjenica je da je Ratko Mladić u Hagu radi optužnice koja je stara 10 godina. RS je prihvatila Tribunal u Hagu kada su potpisani Anexi Dejtonskog sporazuma. Procesi u Hagu su za nas nesporni iako imamo osjećaj da se zločini počinjeni nad Srbima ne tretiraju jednako. Međutim, to ne znači da mi želimo zaštititi nekoga koje upleten u zločine. Ko je počinio zločine, da li se to radilo o Karadžiću ili Mladiću, treba za to i odgovarati. Nije moj posao da odlučujem ko je kriv, a ko ne. Po svemu sudeći postoji mnogo dokaza za moguću krivicu. Međutim, sve dok se krivica ne dokaže, oni su za nas nedužni“, rekao je pored ostalog Dodik.

Na pitanje da li će RS ove godine na ceremoniju obilježavanja masakra u Srebrenici poslati svoje predstavike, Dodik je rekao da je bivši Predsjednik RS Dragan Čavić prije nekoliko godina bio u Srebrenici i u ime RS se izvinio za zločine. „Tamo je svake godine naš predstavnik. Mislimo da se ne trebamo svake godine izvinjavati jer izvinjenje nismo čuli sa druge strane“. „Da li to znači da se i ona mora izviniti?“ pitao je novinar „Standarda“. Dodik je rekao da on neće govoriti ko šta treba raditi, ali da je to problem. „Pokazali smo spremnost da se suočimo sa istinom. Druga strana nije. Mislim da neko ko kaže da je zločine počinio u ime Srba to nije rekao u moje ime. On to ne može reći u moje ime. Niko to ne može uraditi u ime Srba. Ne postoje zločini koji su počinjeni u nečije ime. Postoje zločini koje su izvršili pojedinci i te osobe za to trebaju odgovarati. Žalim za svim žrtvama rata i iskreno se nadam da se to nikada više neće dogoditi“, izjavio je pored ostalog Predsjendik RS Milorad Dodik za list „Standard“.

Autor: Mehmed Smajić

Odg. urednik: Svetozar Savić