1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srebrenica pred delikatnom odlukom

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su tema kojom se pored ostalog bavi štampa sa njemačkog govornog područja. Akcenat se stavlja na izbore u Srebrenici koja je, kako se navodi, simbol etničkog čišćenja.

„Srbi nakon rušenja i genocida u Srebrenici žele gradsku upravu uzeti u svoje ruke“.Bošnjaci su protiv“, piše list „Lausitzer Rundschau“ i nastavlja: „Lokalni izbori u BiH će kao i uvijek proći bez velike spektakularnosti. Religija i nepolitički programi utiskuju svoj pečat kod birača, političara i utiču na rezultate izbora. Duboko zavađeni Bošnjaci, Srbi i Hrvati biraju samo svoje političare. One političare, koji se ne opredjeluju za neku od religija, niko ne bira. Zbog toga su rezultatai poznati i prije izbora. Tamo gdje je jedan od tri konstitutivna naroda u BiH većina ostaju njegovi parlamenti, bez obzira na korupciju, privredni očaj i loš socijalni položaj građana. 17 godina nakon rata političari uspjevaju zastrašiti svoje birače od drugih nacija“.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat iz reda bošnjačkog naroda, kojeg podržavaju najjače stranke u Federaciji BiH

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat iz reda bošnjačkog naroda, kojeg podržavaju najjače stranke u Federaciji BiH

b„Sasvim drugačija je situacija u Srebrenici gdje su srpske trupe 1995. godine ubile više od 8.000 Bošnjaka što su Međunarodni sudovi ocijenili kao genocid. Prije rata su u Srebrenici uglavnom živjeli Bošnjaci (80 %). Danas u Srebrenici, kako se procjenjuje, živi oko 5.000 ljudi (3.000 Bošnjaka i 2.000 Srba). Međutim, na izbore se prijavilo 14.090 osoba sa pravom glasa. Većina od ovog broja su Srbi koji su u Srebrenici prijavili mjesto boravka pro forme i koji u tom gradu nisu nikada živjeli. Bošnjaci se boje da bi na lokalnim izborima mogli pobijediti Srbi. Kandidat za načelnik općine Ćamil Duraković kaže da na čelu Srebrenice ne smije biti neko ko će negirati genocid“. Međutim, predsjednik Republiek Srpske, Milorad Dodik, prije nekoliko dana je upravo u Srebrenici negirao genocid“, piše Lausitzer Rundscahu“.

Dugotrajna podijeljenost

„Simbol rata u BiH bi ubuduće mogao ima gradonačelnika iz reda srpskog naroda“, piše austrijski list „Standard“ i dodaje: „Da li će ubuduće u Srebrenici gradonačelnik biti Srbin? Još uvijek se ne zna ko će biti na čelu grada koji je simbol etničkog čišćenja. Izborni zakon je promijenjen. Na lokalnim izborima 2008. godine, u Srebrenici su mogli glasati svi njeni stanovnici sa pravom glasa, bez obzira na trenutno prebivalište. 7. oktobra 2012. godine, u Srebrenici će moći glasati samo oni koji u ovom gradu imaju prijavljeno prebivalište".

Kandidatkinja za načelnicu općine iz reda srpskog naroda, Vesna Kočević, na izbore izlazi s podrškom devet stranaka – među njima i političkih rivala Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS).

Kandidatkinja za načelnicu općine iz reda srpskog naroda, Vesna Kočević, na izbore izlazi s podrškom devet stranaka – među njima i političkih rivala Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS).

"Veliki broj Bošnjaka je u proteklh nekoliko sedmica prijavio svoje mjesto boravka u Srebrenici kako bi uzeo učešće na izborima i osigurao većinu za predstavnika Bošnjaka. Bošnjački kandidat za načelnika Općine Srebrenica je Ćamil Duraković. Zajednički kandidat srpskih partija, prije svega Dodikovog SNSD-a je Vesna Kočević. Kočevićeva za razliku od Dodika ne negira genocid u Srebrenici“, piše „Standard“.

„Predizborna kampanja je pokazala da prepreka na putu ustavnih reformi u BiH neće biti manja“, piše pored ostalog u listu „Neu Zürcher Zeitung“. „Konkretne lokalne teme, koje bi trebale biti u centru pažnje lokalnih izbora, ovaj put su izostale. Političari su se radije bavili etničkim napetostima i prebacivanju odgovornosti na predstavnike drugog naroda. Zbog toga i ne čudi podatak da je samo osam posto građana zadovoljno sa lokalnom upravom u BiH.

Na međunarodnoj pozornici izjave poput nedavne izjave predsjednika RS Milorada Dodika da u Srebrenici nije počinjen genocid, skoro da ne izazivaju proteste. To se odnosi i na ured Visokog predstavnika. Sudbina Zemaljskog muzeja u Sarajevu najbolje oslikava srž bosanske nevolje koju će lokalni izbori veoma malo promijeniti”, piše pored ostalog u listu „Neu Zürcher Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Senad Tanović