1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Srebrenica je uništila moj život"

Srebrenica je nizozemski Vijetnam, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Njemačka štampa piše i o pritisku s kojim se suočavaju Bošnjaci u BiH, te posljedicama grčke krize na zemlje Balkana.

"Kada je Derk Zwaan otišao u rat bilo mu je 19 godina. "Zapravo sam bio još dijete", kaže on danas i gorko se osmjehuje. U januaru 1995. godine je ovaj mladi Nizozemac došao u Srebrenicu, kao pripadnik nizozemskog bataljona Plavih šljemova. Tamo je ostao šest mjeseci, koje su promijenile njegov život. Sada, dvadeset godina kasnije, Derk Zwaan je prijevremeno umirovljen zbog toga jer pati od posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP). "Srebrenica je uništila moj život", kaže on u razgovoru za Deutsche Presse-Agentur. O ulozi nizozemskog bataljona u Srebrenici on kaže: "Uopće nismo ništa mogli učiniti. Svako od nas je imao samo deset metaka." Obećana zračna pomoć francuskih trupa UN-a je izostala . "Ostavljeni smo na cjedilu", kaže on. "Od strane UN-a i naše vlastite vlade." Iza Zwaana su godine terapije o čemu iskreno govori. Još uvijek uzima lijekove protiv depresije. 30 posto bivših pripadnika Nizozemskog bataljona je u istoj situaciji kao i on. Oni su oboljeli, postali nesposobni za rad, ovisni o alkoholu ili drogama. Raspali su im se brakovi, brojni su izvršili samoubistvo. Sjećanja nikoga ne napuštaju, kaže Zwaan. Patnje izbjeglica, smrtni strah i stalna prijetnja. "Najlošija je tada bila bespomoćnost da kao vojnik ne možeš učiniti ništa", kaže on. Do sada je 11 puta odlazio u Srebrenicu i zbog toga jer je tražio odgovore. Bio je oduševljen srdačnim prijemom bosanskog stanovništva. "Zemlja (BiH - op. red.), kaže on, je pomalo postala i moja zemlja", piše FAZ.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo Panorama

Glavni grad BiH je sve popularniji među Arapima

Bošnjaci izloženi brojnim pritiscima

Die Zeit donosi reportažu iz Sarajeva, tačnije o velikom broju osoba iz zaljevskih zemalja koje dolaze u glavni grad BiH. „Priliv iz zaljevskih zemalja je očito veliki. Na Ilidži čitav niz restorana svoju ponudu reklamira na arapskom jeziku, u apartmanima i hotelima se također ističu arapski natpisi. Na jednom velikom plakatu se najavljuje gradnja velikog odmarališta. U Vogošći pak trebaju biti izgrađene desetine novih apartmana i kuća. Odmaralište je postalo tema zabrinutih razgovora u Sarajevu. U glavnom gradu BiH glasine brzo kolaju, šire se svim uglovima i uličicama, nestaju, pa onda odjednom ponovo isplivaju kako bi zlom zametku sumnje dale novi polet. Šta rade oni u Vogošći? Hoće li kupiti naše kuće? Imaju li i druge planove? Žele li promijeniti naš način upražnjavanja religije? I ko zapravo stoji iza svega? Brojna pitanja posebno zaokupljaju Bošnjake u Sarajevu. Odgovore ne mogu naći. Ipak osjećaj nelagodnosti se širi među njima. Oni osjećaju da su pod pritiskom sa brojnih strana. Tu su odjednom saudijske vehabije, koji im govore da svoju vjeru moraju strožije upražnjavati. Bosanske žene, koje su svoju vjeru uvijek upražnjavale, govore o tome da ih druge, nepoznate žene prozivaju i tjeraju da se još više pokriju. A na drugoj strani su brojni Europljani koji još uvijek ne žele bh muslimane posmatrati kao Europljane jer sada, u vremenima terora, sve što je muslimansko posmatraju sa nepovjerenjem. Ili kako je to izrazila jedna Bošnjakinja u Sarajevu: „Danas moram piti alkohol i jesti svinjetinu kako bi mi vjerovali da nisam opasan musliman“, piše Die Zeit.

Griechenland Athen Schuldenkrise

Grcima je ograničen iznos koji mogu podići na automatima

Lagani potres na Balkanu

"Od kako je Atena uvela kontrolu kapitala i ograničila podizanje novca sa automata na 60 eura brojni Grci putuju u susjednu Bugarsku. Ipak tu, prema informacijama lokalne Nove televizije, dobijaju također malo novca na automatima kao i u domovini. Jer limit važi i s druge strane granice. Bugari i Rumuni, Srbi, Makedonci ili Albanci su s druge strane zabrinuti da će kriza doći i do njih. U Bugarskoj četiri banke kontroliraju oko petine tržišta, u Rumuniji 12, u Srbiji 15, a u siromašnoj Albaniji čak 32 posto. Ipak zabrinutost da bi uplašene štediše mogle i ovdje isprazniti svoje bankovne račune se pokazala za sada nepotrebnom“, piše Sueddeutsche Zeitung.

List piše kako je bugarski premijer Bojko Borisov uoči samita EU izjavio kako bi i Bugari vrlo rado imali veće plate i penzije, ali da se sami pridržavaju financijske discipline i „kategorički su protiv odugovlačenja“ i kompromisa sa Atenom. Grci upravo u zemljama, koje su brže i teže provele reforme nego Atena, ne nailaze na razumijevanje. „Vidjeli smo da su Portugal, Španjolska, Irska i Letonija prošle kroz teška vremena i krizu. I Litvi je to pošlo za rukom“, rekla je predsjednica Litve Dalia Grybauskaite. Grčka je naprotiv, kako je rekla, zemlja koja je desetljećima živjela iznad svojih mogućnosti i sada, prije svega u razmišljanju svoje vlade, kaže da joj sve druge zemlje trebaju pomoći“, piše SZ.

Preporuka redakcije