1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srce Hercegovine – pjesnici, pisci i putopisci

9. novembar 2011

Srce Hercegovine je ruta kulturnog turizma obilježena pjesnicima i putopiscima, arheološkim iskopinama, muzejima, bogomoljama, galerijama, nekropolama, kulturno-historijskim naslijeđem, te prirodom i gastronomijom.

https://p.dw.com/p/137FL
Foto: DW

Riječ je o jedinstvenoj i novokreiranoj ruti, koja će unijeti malo više svjetlosti u kulturno-istorijsko naslijeđe Hercegovine i promovirati kulturni turizam i nedovoljno afirmisane i zaboravljene objekte.

Im Herzen Herzegowinas
Portret Zuke DžumhuraFoto: DW

Opština Konjic

Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura, najpoznatijeg umjetnika, karikaturiste, pjesnika i putopisca prva je lokacija na koju vas vodi Srce Hercegovine. Kuća ima veliki značaj za Konjic, a Srce Hercegovine nastoji da posjetu Zukinoj kući poveća. Džumhur je objavio veliki broj karikatura, pisao scenarije za filmove, radio scenografije za pozorište.

Tokom obilaska konjičke opštine, u Borcima smo posjetili Šantićevu vilu koju je 1903. godine kupila porodica Šantić, gdje je živio i sam pjesnik Aleksa. Od 1931. u vili je živio akademski slikar Lazar Drljača, a želja mu je bila da se na proplanku pored kuće i sahrani. Prije 2 godine pored vile je dignut stećak Drljači. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u vili je bila partizanska bolnica, a pretrpjela je znatna razaranja iz posljednjeg rata. Nažalost i danas stoji neobnovljena, iako predstavlja objekat od iznimnog značaja.

“Sem Neretve, starog grada, kamene ćuprije, Boračkog jezera… u Konjicu se ima mnogo toga vidjeti. Svakako se izdvaja galerija umjetnina u Franjevačkom samostanu, u kojoj se nalazi čak i slika Lazara Drljače. Kod je riječ o našem kulturnom nasljeđu i bogatstvu, stranci su oni koji prvi prepoznaju nešto što je kvalitetno, pa tek onda naši ljudi. Nadam se da je ovo pravi put, početak promocije ovog područja, što Konjic i okolina zaslužuju u svakom pogledu” kaže Elmir Prevljak, jedan od dobrih poznavalaca kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Konjica.

Flash-Galerie Herz Herzegowinas
Neobnovljena vila Alekse ŠantićaFoto: Sanel Kajan

Opština Stolac

Makova hiža u Stocu, kuća koja čuva uspomenu na velikog bh pjesnika Maka Dizdara otvorila je vrata gostima i poštovaocima rada Maka Dizdara. Fondacija Mak Dizdar želi trajno pratiti, objedinjavati i promovisati sve ono što se vezano za Maka i stećke. U pripremi je postavka nastanka stećaka, jer su i Mak i stećak neodvojivi.

Im Herzen Herzegowinas
U kući Maka DizdaraFoto: DW

Ja uvijek kažem da je Hercegovina Provansa, da je to jedan od najljepših dijelova na Mediteranu. Pun povijesnih spomenika starih 14 hiljada godina, a za to se gotovo ne zna. Mislim da je Srce Hercegovine način da se taj proces ubrza, to saznanje, koje će jednom doći. No, ovo je mogućnost da Hercegovina u svijetu bude prepoznatljiva, onako kako je zaslužila” govori Enver Dizdar, Makov sin, domaćin Hiže.

Nedaleko od Stoca je prelijepa nekropola stećaka u selu Boljuni na kojoj je očuvano 269 stećaka . Uz nju se nalazi tzv. Grčki bunar u narodu poznat i kao Neveš voda. Lokalno udruženje koje se brine o nekropoli i bunaru planira predložiti bunar kao spomenik kulture, kako bi bio uvršten u zbirku nacionalnih spomenika i turističku ponudu samog mjesta. Srce Hercegovine je prva ruta koja je uvrstila u program obilaska i srednjevjekovni grad Daorson koji se nalazi u Ošanićima iznad Stoca, uz neizostavnu posjetu grobu pravednika Rav. Moše Danona inače, hodočasnog mjesto jevreja BiH.

Flash-Galerie Im Herzen Herzegowinas
Nekropola stećaka kod StocaFoto: DW

Opština Trebinje

Trebinje je grad poznat po prelijepim platanima i po pjesniku, piscu i diplomati Jovanu Dučiću. Iako je napisao tri oporuke, u posljednjoj, napisanoj 1941.,dvije godine pred smrt, je tražio da se njegova novčana zaostavština dijelom upotrijebi za izgradnju „Krasne pravoslavne crkve u Trebinju u stilu one u kosovskoj Gračanici i da se moje tijelo prenese i sahrani u istoj”.

Želja mu je ispunjena tek 2000. godine. U Hercegovačkoj Gračanici Jovan Dučić počiva već 11 godina, a bogati sadržaji uključuju i izvanrednu galeriju ikona i rukotvorina, biblioteku, vladičanski dvor i amfiteatar koji je idealan za razne kulturne događaje. “Ovaj kompleks je od velikog značaja za Hercegovinu ali i šire gledano”, govori Milorad Perišić, upravnik manastira Hercegovačka Gračanica. “Na našu radost ovdje već 11 godina imamo priliku da dočekujemo ljude iz svih krajeva svijeta”.

Im Herzen Herzegowinas
Portret Jovana DučićaFoto: DW
Flash-Galerie Herz Herzegowinas
Grob Jovana DučićaFoto: Sanel Kajan

Svojevrsni simbol Trebinja je i Arslanagića most. Jedan od najljepših primjera osmanlijske arhitekture. Još jedna novootkrivena lokacija koja će zasigurno privući turiste je autohtona hercegovačka kuća – muzej Vatrenjača, star oko 500 godina. Domaćin Mihailo Ružić fascinirao nas je podacima o kući, načinu života unazad par stotina godina, predmetima u kući koji su stari od 130 do 200 godina i gastronomskim tradicionalnim jelima poput domaćeg prijesnaca, pršuta, sireva i meda sa mladim lukom koji se zajedno jede samo u selu Tvrdoš.

Čapljina i Mostar

Uz dobro znani Počitelj, opština Čapljina ponudila je i raskošnu ljepotu flore i faune, uz rijeku Trebižat. Mostarska regija osim Starog mosta i skokova, muzeja Hercegovine, spomen soba Alekse Šantića, Hamze Hume, Svetozara Ćorovića, mauzoleja Osmana Đikića, parka Antuna Branka Šimića, Partizanskog spomen groblja, Kluba Aleksa, ponudila je i Blagaj, mjesto pored Mostara za koje historija kaže da je bilo gradom prije Mostara. Iznad Blagaja je srednjevjekovni Stjepan grad Kosača, koji svakako vrijedi posjetiti, dok vas na adi rijeke Bune, u neposrednoj blizini izvora, čeka muzej Velagićevina. Velagićevina se ogleda u vodama ade, malog ostrvca na Buni. Prema dobro očuvanim natpisima koje nalazimo na samom ulazu u kompleks, ovaj blistavi dragulj nastao je oko 1766.godine.

Značajna saradnja i uvezivanje

Biljana Čamur iz Ministarstva civilnih poslova BiH ističe kako je kroz ovaj program ostvarena saradnja između institucija nadležnih za oblast kulture u Bosni i Hercegovini sa lokalnim zajednicama. “ Srce Hercegovine pokazuje koliko je BiH bogata u oblasti kulture, te koliko se u tom pravcu može otvoriti domaćim i stranim turistima” ističe Čamur.

“Hercegovina je jedan mali djelić svijeta koji je iznjedrio desetine velikana pisane riječi, čija su djela bezvremenska, prepuna tragova različitih kultura i naroda, raskošne prirodne ljepote i bogate tradicije. Cilj nam je to bogatstvo pokazati domaćim i stranim gostima te pokušati rutu uvrstiti u ekskurzije osnovnih škola, koje se po zakonu trebaju organizovati unutar Bosne i Hercegovine, ali i ostalih institucija obrazovanja, jer je ruta između ostalog i edukativnog karaktera, prilagođena svim generacijama” objašnjava Aleksandra Savić, direktorica World Music Centra iz Mostara, idejni tvorac Srca Hercegovine, rute kulturnog turizma koju je podržao MDG-F program Kultura za razvoj, a koji provode UNESCO (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu), UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) i UNICEF (Dječiji fond Ujedinjenih nacija). Projekat Srce Hercegovine je po opštoj ocjeni dobra inicijativa i velika šansa za Hercegovinu i ulazak na velika vrata u kulturni turizam.

Flash-Galerie Im Herzen Herzegowinas
Inicijatori "Srca Hercegovine" ispred kuće Maka DizdaraFoto: DW


Autor: Sanel Kajan
Odgovorna urednica: Jasmina Rose