Srbiji preča EU od Kosova

Većina njemačkih novinara pozdravlja rezoluciju koju su zajednički podnijele Srbija i EU. Beograd je odustajanjem od svojih prvobitnih zahtjeva da tekst sadrži osudu proglašenja nezavisnosti Kosova očito signalizirao da mu je preča integracija u EU.

Ipak, protesti Srbije zbog prisustva predstavnika Kosova na sjednici Generalne skupštine UN-a u Njujorku, smanjuju skoro euforične zaključke kako je došlo do otapanja odnosa između Beograda i Prištine, piše "Neue Zürcher Zeitung" i dodaje:

"Nejasno je još uvijek kada treba da počne dijalog između vlada u Beogradu i Prištini, koji se spominje u rezoluciji. Srbija još uvijek ne želi da čuje bilo šta o nezavisnom Kosovu.

Politički zaokret vlada u Beogradu prvo mora da objasni vlastitom narodu i opoziciji koja govori o kapitulaciji, pa čak i o izdaji.

Međutim, predsjednik Boris Tadić je očito uvidio da Srbija fokusiranjem na maksimalne zahtjeve samu sebe gura u izolaciju i sve dalje od EU. Evropska perspektiva je očito prevagnula u razmatranju šta je preče: diplomatsko hrvanje oko regiona u kojem Beograd "de facto" odavno nema nikakvog upliva ili EU? Čini se da je stav Međunarodnog suda pravde, koji je proglašenje nezavisnosti Kosova procijenio legalnim, bio početak kraja političke borbe za Kosovo, koja je ionako imala slabe šanse za uspjeh", zaključuje "Neue Zürcher Zeitung".

Medijska bitka za Kosovo

Bitka za Kosovo vodi se i na medijskom planu. Upravo o tome piše list "Süddeutsche Zeitung". Ovaj list prenosi kako se na Kosovu sukobljavaju dva koncepta - Njemački i onaj vlade u Vašingtonu. I dok vlada u Vašingtonu pomaže privatne medije, Njemačka zagovara uspostavu snažnog javnog servisa, kakav postoji i u ovoj zemlji, prenosi "Süddeutsche Zeitung", te o medijima na Kosovu piše:

"SAD podržavaju TV Plus na istoku Kosova, televiziju namijenjenjoj srpskoj manjini. "Želimo da doprinesemo integraciji kosovskih Srba", tvrdi medijska organizacija Irex, partner američke organizacije USAID. U Irexu navode kako je većina Srba na Kosovu dosada informacije dobijala preko medija u Srbiji. Amerikanci su 2009. godine uvezali u mrežu pet privatnih televizijskih stanica na srpskom jeziku. Oni imaju ambiciozan cilj: uspostavu privatne televizije na srpskom jeziku za Srbe na Kosovu. Ovom se suprotstavljaju Nijemci koji bi željeli uspostavu kanala na srpskom koji bi djelovao u okviru mreže javnog rtv-servisa Kosova, RTK.

Pri tome je nezavisnost RTK akutno ugrožena pritiscima politike. Vijesti se uglavnom sastoje od protokolarnog bilježenja susreta političara, posebno onih iz vladajuće Demokratske stranke. "Političari mogu nazvati novinare iz RTK i narediti im da prate pojedine susrete", tvrdi jedan insajder. I Evropsko udruženje medija konstatuje da kući RTK prijeti opasnost da postane nekritičan državni medij", piše list "Sueddeutsche Zeitung".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Mehmed Smajić