1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija u procjepu između Rusije i EU

EU je uvela sankcije Rusiji, ali Srbija kao država kandidat za prijem još se nije odlučila za to. Ona je ovisna o vladi u Moskvi, pišu njemački mediji koji komentarišu i namjere Berlina da isporuči oružje Kurdima.

Sve češće se čuju glasovi iz Brisela ili Vašingtona da bi i Srbija trebalo da se priključi sankcijama Zapada prema Rusiji. Ipak, iz pravca Moskve stižu upozorenja. Ukoliko ova zemlja - kandidat za ulazak u EU - uvede sankcije Rusiji "bio bi to pucanj u vlastitu nogu" poručuje Aleksander Čepurin, ruski ambasador u Beogradu, piše list Tageszeitung i nastavlja:

Srbijanski premijer Vučić ističe EU kao cilj, ali se ne pridružuje sankcijama protiv Moskve

Srbijanski premijer Vučić ističe EU kao cilj, ali se ne pridružuje sankcijama protiv Rusije

"Ruski Gazprom je kupio Naftnu industriju Srbije (NIS) i u međuvremenu kontroliše 40 odsto tržišta gasa i nafte. Kroz Srbiju vodi i gasovod Južni tok koji će donijeti investicije od 2 milijarde eura. Rusija je Srbiji dala kredit za modernizaciju željeznice od 800 miliona dolara, a na stranici srbijanskog Ministarstva spoljnih poslova stoji da je Moskva odobrila i dva kredita od 200 i 500 miliona dolara za sanaciju državnog budžeta. Na aerodromu u Nišu Rusija je za 20 miliona dolara izgradila "bazu za humanitarne akcije" koju je više puta posjetio i ruski ministar odbrane Šojgu.

Srbija je, sa njenom privredom u opadanju i sa rastom nezaposlenosti, egzistencijalno ovisna o ruskoj pomoći. Ona je jedina država izvan Zajednice nezavisnih država koja je s Rusijom potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini.

Srbijanski predsjednik Nikolić kod premijera Putina u Moskvi

Srbijanski predsjednik Nikolić kod premijera Putina u Moskvi

Sporazum je na snazi već 14 godina, ali duhove je uzburkao tek sada, u vrijeme sankcija. Bez obzira na sporazum, srbijanski izvoz u Rusiju je bio manji od izvoza u Italiju, Njemačku, pa i u BiH. Srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić širi "optimizam po službenoj dužnosti", kada navodi da bi Srbija sada mogla da poveća izvoz poljoprivrednih porizvoda u Rusiju jer je Moskva uvela sankcije EU. Srbija u narednom periodu jedva da je u stanju da poveća obim poljoprivredne proizvodnje. Osim toga su katastrofalne poplave nanijele veliku štetu poljoprivrednicima", navodi list Tageszeitung.

Kurdi kao "pješadija Zapada"

Njemački mediji pišu i o mogućnosti da vlada u Berlinu Kurdima u Iraku isporuči oružje. Slanje oružja Kurdima koji se bore protiv ektremista IS-a povezano je s određenim rizicima, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ipak ovaj list smatra da bi to bila ispravna odluka.

U sjevernoirački grad Erbil trenutno stiže samo hrana iz Njemačke

U sjevernoirački grad Erbil trenutno stiže samo hrana iz Njemačke

"Na sjeveru Iraka već nedjeljama masovno stradaju nedužni ljudi. Džihadistima iz redova "Islamske države" za to nisu potrebni moderni oružani sistemi. Za masakre nad cijelim grupama naroda ili za smaknuća novinara dovoljno je oružje iz antike. Zapadne države moraju se suprotstaviti ovom totalitarnom "horor-režimu" jer je on u suprotnosti sa njegovim sistemom vrijednosti. Ne samo zato. "Islamska država" predstavlja akutnu prijetnju ionako nestabilnoj situaciji na Bliskom istoku, a dugoročno gledano i opasnost za sigurnost Evrope i SAD.

Upotreba kopnenih trupa za Evropljane i Amerikance, nakon iskustava proteklih godina, ne dolazi u obzir. Zbog toga su Kurdi pješadija Zapada. Uz sve rizike, zbog toga je ispravno poboljšati njihovo naoružanje i to ne samo uređajima za noćno osmatranje. Bilo bi pogrešno razmišljati da je uvijek kriv samo onaj ko isporučuje oružje", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

I Frankfurter Rundschau piše o argumentima za i protiv slanja oružja u Irak.

Hiljade Jezida je u bijegu pred ekstremistima IS-a

Hiljade Jezida je u bijegu pred ekstremistima IS-a

"Rizici su poznati. Oružje bi moglo završiti u pogrešnim rukama. Postoji samo jedan način da se to izbjegne: oružje mora ostati u rukama njemačkih vojnika. I tu se pokazuje sva ta đavoljski zapetljana logika debate o oružju i vojnim misijama. Jedan potez za sobom vuče drugi. Njemačka vlada u sve ovo još uvijek ulazi nekako s pola srca. Svi argumenti, koji govore u prilog slanju oružja, na kraju bi mogli da vode i ka vojnom angažmanu Bundeswehra u Iraku. A šta onda?

Razmjere tragedije u Iraku su isuviše velike da bi se pjevale ode pacifizmu. Odluka vlade je stoga razumna. Istovremeno, brojni ratovi na raznim stranama svijeta ističu jedno pitanje: kako se može pobijediti ubitačna logika rješavanja kriza vojnim sredstvima? Sigurno ne slanjem novog oružja", piše Frankfurter Rundschau.