1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Srbija u EU - rješenje za BiH i Kosovo"

Treba li vojnike NATO-a povući s Kosova? Treba li Balkan konačno postati stabilan? Ako treba onda Srbija mora postati članica EU, piše bivši šef njemačke diplomatije Joschka Fischer za Sueddeutsche Zeitung.

default

Učlanjenje Srbije u EU značio bi rješenje kriza u BiH i na Kosovu, smatra Joschka Fischer

Raspoloženje članica EU u vezi sa podnošenjem zahtjeva za dobijanje statusa kandidata za članstvo Srbije u EU je negativno. Većina država bi najradije zaustavila proces proširenja. Citiraju se anonimni diplomati u Briselu, koji kažu kako je podnošenje zahtjeva Srbije preuranjeno i inače po tom pitanju vlada neprijatno ćutanje. Čini se da šefovi država i vlada EU, iznureni frustrirajućim pregovorima o zaštiti klime, nemaju volje da se bave pitanjima daljeg proširenja Unije. Pomračenje projekta ujedinjene Evrope bila bi tragedija, jer mnoge istorijske šanse time ostaju neiskorištene. Jednu od takvih šansi nudi i Srbija i možemo se samo nadati da ona, u kontekstu kandidature za učlanjenje, neće biti propuštena, piše Joschka Fischer u listu Sueddeutscher zeitung

Radikalni nacionalizam u Srbiji izazvao rat

Ova nekada najveća jugoslovenska republika je pod Miloševićevim režimom izazvala krizu na Balkanu i brojne ratove na području bivše Jugoslavije. Preusmjerenje većine Srba na radikalni nacionalizam, baziran na ratu i upotrebi sile i nasilja je pravi uzrok krize i rata na prostoru bivše Jugoslavije. To je dovelo do toga da su četiri rata, u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, morala biti vođena dok je peti sa Makedonijom, spriječen u posljednjem trenutku uz pomoć NATO-a i EU, čime su srbijanskom nacionalizmu postavljene granice.

KFOR Soldaten der Bundeswehr

Nastavkom procesa učlanjenja Srbije u EU, došlo bi i do povlačenja vojnika NATO-a sa Kosova, smatra Fischer

Porazom na Kosovu došlo je i do konačne propasti Slobodana Miloševića. Pa ipak, integracija Srbije u postnacionalistički poredak u regionu ostala je centralno strateško pitanje Zapada. Najkasnije nakon vojne intervencije u BiH ta strategija je bazirana na spoznaji da evropski kontinent sebi ne smije dopustiti djelimičnu ili podijeljenu sigurnost, ukoliko želi trajni mir na prostoru Evrope.

Članstvom prevazići tragedije

To za Balkan znači da se mora približiti evroatlanskim strukturama i kasnije integrirati u NATO i EU. Jer samo u novom, evropskom poretku bi se mogle prevazići tragedije, koje se u ovom regionu ciklično ponavljaju. Srbija je u svemu tome imala i ima ključnu ulogu. Njen put u Evropu znači rješenje konflikata i još uvijek prisutnih kriza u BiH i na Kosovu.

Kosovo KFOR

Srbija, ako želi u EU, mora riješiti pitanje vanjskih granica

Srbija nema perspektivu učlanjenja u EU prije nego što ne riješi pitanje svojih vanjskih granica. Evropljani imaju iskustvo sa Kiprom. Po drugi put im se neće desiti da prime zemlju u članstvo, koja nije riješila pitanje granica. A to pitanje je prisutno u kontekstu Srbije i Kosova ali i po pitanju BiH i RS, mada više skriveno. A mora se riješiti i pitanje ratnih zločinaca i prije svega Ratka Mladića koji se krije u Srbiji i čije je isporučenje Haškom sudu neminovno.

EU mora riješiti problem u svojoj kući

Dakle, potencijalna članica EU Srbija, mada je put do toga dug i mukotrpan, mogla bi trajno stabilizirati region. Evropa time može samo profitirati. Dakako uz pretpostavku da nacionalne vlade konačno preuzmu političku odgovornost i odlučno se suprotstave umoru od proširenja EU, umjesto da ga pothranjuju. Možda je Evropa umorna i previše nejedinstvena za svjetsku politiku, što je u vrijeme novog globalnog poretka može skupo stajati. Ali ona ne može zaboraviti da mora zavesti red i mir u svom neposrednom susjedstvu i da se ne može nadati da će neko drugi riješiti krizu. Balkan je dio Evrope i EU mora riješiti njegove probleme. Zahtjev Srbije za dobijanje statusa kandidata za članstvo je stoga istorijska šansa.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić