1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija traži ratnu odštetu?

Sprovođenje posljednjeg čina privatizacije u Srbiji, koje planira da uradi tamošnja vlada, tema je štampe na njemačkom jeziku. Štampa piše i o mogućem zahtjevu Srbije za ratnom odštetom zbog Nato-bombardovanja.

default

Nato-bombardovanje HIP-Petrohemije u Pančevu - Oko 70.000 ljudi je bilo u opasnosti a mnogi su zbog straha od trovanja evakuisani.

„Vlada Srbije razmišlja naglas da kao i Grčka zatraži ratnu odštetu. No, naknada za ratnu odštetu u ovom slučaju ne seže daleko u prošlost; riječ je, naime, o šteti načinjenoj tokom napada Natoa 1999. što sada Vlada Srbije ponovo stavlja u igru“, piše n-tv citirajući beogradski list Novosti.

„Čak iako je država u prošlosti već izgubila procese, kako pred međunarodnim tako i pred domaćim sudovima, postoji šansa da se prema građanskom pravu zahtjevi ponove. Ove optužbe bi morale da se zasnivaju na tom da je 72-dnevno Nato bombardovanje bilo urađeno protivno međunarodnom pravu i bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, piše list“, prenosi n-tv. „Ranijih godina je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kazao kako je za njega pitanje ratne odštete još uvijek otvoreno.

Šteta prouzrokovana bombardovanjem koje je Srbiju trebalo da odvrati od rata na Kosovu, prema zvaničnim podacima, iznosi oko 100 miliona dolara.

U svakom slučaju Ambasada SAD-a u Beogradu je nedavno ponovo odbacila svaku vrstu ovakvih tvrdnji“, piše n-tv.

Traktori IMT ponos Jugoslavije

Štampa na njemačkom jeziku u današnjim izdanjima posvećuju pažnju Srbiji na još jedan način. U tekstu Noje cirher cajtunga (NZZ) pod naslovom 'Srpska državna privreda na aukciji' piše o tome kako je Vlada Srbije odlučila da do kraja 2015. sprovede prodaju državnih preduzeća, od kojih su mnoga danas još samo likvidna.

„512 preduzeća, koja zapošljavaju oko 90.000 radnika, iz godine u godine opterećuju državni budžet za oko milijardu evra. Ovi gubici bi trebalo da se okončaju krajem ove godine. Ili će naći kupce ili će propasti", objasnio je premijer Srbije Aleksandar Vučić za NZZ. Za 220 preduzeća je izraženo je interesovanje (Letter of Intent), za 188 je pokrenut postupak likvidacije, a za preostale 104 firme predstoji neizvjesna budućnost. Ako se za njih ne nađe kupac, najvjerovatnije će morati da odu pod stečaj“, piše NZZ.

Marko Kaufman Bosarrt je u švajcarskom dnevniku za glavni primjer priče o privatizaciji u Srbiji uzima IMT-a (Industrija mašina i traktora), 'čiji su traktori nekada bili ponos industrijalizovane Jugoslavije'. „Proizvodni pogoni u Beogradu su snabdjevali sve republike bivše SFRJ. Krajem 80-ih godina prošlog vijeka fabrika je proizvodila 42.000 traktora godišnje – danas samo hiljadu.“

Kaufam Bosart piše kako je dolazeći na razgovor sa direktorom IMT-a Zoranom Radosavljevićem primijetio da se u firmi radi u samo još ponekom pogonu i to samo prije podne, a nekada su mašine, mnoge od njih njemačkog porijekla, radile 24 sata dnevno. „Radosavljević je kazao da se preduzeće već deset godina nalazi u fazi prestrukturisanja, kao i da IMT danas, pored prodaje u Srbiji i Bosni i Hercegovini, izvozi traktore u Rusiju, Kazahstan, Indiju, Pakistan i Afriku.

„Radosavljević, koji je mašinski inženjer i koji u IMT-u radi već 20 godina, ukazuje da je firma razvila i tri modela (traktora) koji odgovaraju standardima Evropske unije kada je riječ o izduvnim gasovima, što znači da bi mogli da se izvoze i u industrijski razvijene zemlje. No, o serijskoj proizvodnji tih modela će moći da se razmišlja tek nakon investiranja u proizvodne pogone.“

List piše kako je srpska vlada 2008. pokušala da proda IMT, ali da se pokušaj završio samo sklapanjem strateškog partnerstva, što se objašnjava strahom za sudbinu same proizvodne lokacije.

Traktor auf einem Feld in Mecklenburg-Vorpommern

IMT-ovi traktori bi možda mogli da se vide i na njemačkim poljima.

Škakljiva siutacija u slučaju Željezare Smederevo

NZZ se dalje osvrće i na situaciju u Željezari Smederevo. „Zbog spornih uslova ugovora, u februaru su propali i dogovori sa američkim koncernom Esmark. On je bio jedini zainteresovan za kupovinu Željezare Smederevo. To preduzeće sa 5.500 zaposlenih je 2014. imalo gubitak od 109 miliona dolara i udio od 14 odsto u izvozu Srbije. Beograd tvrdi da je Esmark odbio da pruži određene garancije za održanje proizvodnje. Amerikanci tvrde da je Beograd naknadno postavljao uslove […] Beograd je ovih dana prenio upravljanje Željezarom Smederevo u ruke holandske firme HPK koja se obavezala da neće otpuštati radnike i da će uložiti 20 miliona dolara u proširenje proizvodnje. HPK pripada bivšem menadžeru firme Ju es stil i njegovom slovačkom partneru Peteru Kamarasu.“

Noje cirher cajtung objašnjava da je riječ o 'škakljivoj konstelaciji', pošto je koncern Esmark tužio Kamarasa sudu zbog odavanja povjerljivih informacija koje su omele pregovore Esmarka sa Vladom Srbije.

Preporuka redakcije