1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija se grčevito drži svog poimanja istorije

Vladajući demokrati ne pokazuju interes da se konfrontiraju sa ratnim zločinima. Oni su u koaliciji sa socijalistima. Ministar Dačić je Miloševića nazvao herojem heroja, piše štampa na njemačkom.

default

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić (2006)

Neue Zuercher Zeitung donosi članak pod nazivom "Srbija se grčevito drži svog poimanja istorije", podnaslov: "Vlada nema interesa da se suoči sa svojom ratnom prošlošću" u kojem se kaže: "Uskoro će se navršiti 14 godina od okončanja ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i 10 godina od ulaska NATO-trupa na Kosovo. Demokratska vlada u Srbiji, o kojoj se stalno govori kao prozapadnoj i proreformskoj, još ništa nije poduzela na nivou države u cilju osvjetljavanja nedavne prošlosti i uloge režima Slobodana Miloševića u krvavom raspadu Jugoslavije. Beograd je doduše isporučio Hagu niz lica, osumnjičenih za ratne zločine, među kojima je i Radovan Karadžić. Ali to se nije desilo zbog toga što su oni uvidjeli da se moraju konfrontirati sa ratnim zločinima već zato što je to uslov za dalje evropske integracije, piše Neue Zuercher Zeitung.

Niti jedna riječ žaljenja

Verhaftung Mladics?

Rasim Ljajić, zadužen za saradnju Srbije sa Haškim Tribunalom, kaže da Srbija dnevno potroši 30.000 eura u potrazi za Mladićem i još jednim optuženikom

"Karakterističan je stav Rasima Ljajića, odgovornog u srbijanskoj vladi za saradnju sa Tribunalom, nastavlja Neue Zuercher Zeitung. Svaki dan, kaže on, Srbija gubi 30.000 eura u potrazi za Mladićem i još jednim bjeguncem. On međutim nijednom riječju nije pomenuo obavezu Srbije da osumnjičene ratne zločince, za kojima je raspisana međunarodna potjernica, izruči Hagu. Od proteklog ljeta, vladajući demokrati su u koaliciji sa socijalistima. Miloševićevi pobornici stavili su se sada na stranu proevropskog bloka, iako se nikada nisu ogradili od izolacionističke politike njihovog bivšeg vođe Miloševića. Upravo šef socijalista Ivica Dačić danas vodi resor ministarstva unutrašnjih poslova, koji je toliko važan za kooperaciju sa Haškim tribunalom. Tadićevi demokrati su sa Dačićevim socijalistima sklopili Sporazum pomirenja, u cilju prevazilaženja političkih neprijateljstava. Međutim, u "Deklaraciji pomirenja" nije bila nijedna riječ o potrebi konfrontacije sa prošlošću i Miloševićevim režimom, niti ijedna riječ žaljenja od strane socijalista. Parlament Srbije do danas nije uspio da osudi genocid u Srebrenici. Iako se, kako je nedavno naglasio ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, zemlja potpuno promijenila, postala demokratska i potpuno okrenula evropskim integracijama i procesu pomirenja", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Postoji li prevencija

Nakon krvoprolića u Erfurtu i Emsdettenu sada je na redu gradić pored Štutgarta - Winnenden, piše Frankfurter Rundschau. Na političkom planu uslijediće kontroverzna diskusija o ograničavanju pristupa oružju. Ukoliko se otkrije da je počinilac, 17-godišnji Tim Kretschmer koristio internet i kompjuterske igre, onda će se neizbježno postaviti pitanje nasilja u elektronskim medijima. Protiv monstruoznog izbijanja nasilja u Winnendenu i njegovoj okolini ne postoji pouzdana prevencija. Sva objašnjenja su naknadne rekonstrukcije događaja, piše Frankfurter Rundschau.

Der Attentäter des Amoklaufs in Winnenden Baden Wuerttemberg

17-godišnji Tim Kretschmer: Kako prepoznati da se u učeniku, koji nikada nije upadao u oči, krije ubica

Kako prepoznati ubicu

Frankfurter Allegemeine Zeitung produbljuje aspekat takozvanih kompjuterskih "Igara ubijanja": "Hiljade mladih ižive se u ovim igrama, ali nikada ne postanu ubice. Ali kod nekolicine, ovaj virtuelni trening može, upotpunjen sa drugim faktorima, izazvati želju za realnim ubijanjem i osvetom. Slabo samopouzdanje, kombinovano sa neprihvaćanjem okoline kao i rane, koje su takvom jednom učeniku nanijeli roditelji i drugi učenici, su već dovoljne. Najvažnija spoznaja nakon prethodnih i sadašnjeg krvoprolića je da počinioci šalju manje, više skrivene signale, koji ukazuju na njihove namjere, ali ih niko ne uzima ozbiljno. Smatraju da se oni prave važnim ili da imaju potrebu da im se imponuje. Učitelji, nastavnici i učenici moraće naučiti, kako da prepoznaju ubice, prije nego što krenu u ubijanje", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.