1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija pretekla Makedoniju na EU putu?

Dok je Srbija sve više u središtu pozornosti Bruxellesa, Makedonija gotovo nestaje s EU radara - tisak na njemačkom jeziku prenosi intervju s ministrom vanjskih poslova Srbije i ocjenjuje zastoj Makedonije prema EU-u.

Nikola Gruevski i Ivica Dačić

Nikola Gruevski i Ivica Dačić

"Nakon pristupa Hrvatske početkom srpnja, sljedeći kandidat s Balkana je napravio iskorak prema EU članstvu: Srbija", piše Wiener Zeitung podsjećajući da je Europska unija najavila da će s tom zemljom najkasnije krajem siječnja 2014. započeti pregovore o pristupu. Na temu europskog napretka i s time povezanih uvjeta je Wiener Zeitung vodio intervju s ministrom vanjskih poslova Srbije Ivanom Mrkićem. On je povodom najave o početku pregovora sa Srbijom za taj list izjavio da su u Srbiji od samog početka zastupali ideju da sve ružne stvari ostave iza sebe – „kao što su to uradili Nijemci i Francuzi nakon Drugog svjetskog rata“. Mrkić je obrazložio da su u Srbiji odjednom realizirali da godinama nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji nisu napredovali te da se konačno moraju kretati naprijed, "i to u dobrom smjeru. Počeli smo sa svima komunicirati i stvarati otvorene odnose. I mislim da smo uradili dobar posao."

Prepreke u primjeni sporazuma s Kosovom

Na pitanje vidi li prepreka EU članstvu, Mrkić je kazao da ne vidi nikakvih "konkretnih" prepreka:

Ivan Mrkić

Mrkić kazao da je Srbija konačno realizirala da se mora kretati naprijed

"Mi smo pokazali da sa svima želimo dobre odnose, ne samo u regiji. Osim toga, proveli smo ozbiljne reforme u Srbiji i napravili velike iskorake u nekim sektorima. Ali ne bih htio prognozirati kad će Srbija dobiti odobrenje ili što god. Tu se ne radi ni o brzini, već o tome da se potaknu kvalitativne reforme od kojih vlastita zemlja profitira. Ukoliko se to uradi, to se i primijeti, i sve ostale odluke se omogućuju."

Šef diplomacije Srbije dalje navodi da će svakako biti prepreka u daljnjoj primjeni Briselskog sporazuma s Kosovom, jer "to nije jednostavna stvar, nešto provesti u djelo, što je prije nekoliko mjeseci, da ne kažem, prije jedne, dvije godine bilo još nezamislivo." Mrkić je međutim ujedno dodao kako smatra da će do potpune primjene toga sporazuma doći do kraja godine i naglasio da bi se već sada moglo s Prištinom pregovarati na bilateralnoj razini - bez EU-a, iako je pomoć visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, Catherine Ashton, bila „nužna za početak procesa“, kako je to naglasio Mrkić.

Osvrćući se u intervjuu dalje na primjenu sporazuma s Kosovom u praksi, Mrkić je kazao da će biti potrebno vremena kosovskim Srbima te da se "moramo osloniti na našu braću i sestre na Kosovu, jer oni moraju novi sporazum iskreno prihvatiti". Kazao je i da Srbi i Albanci na Kosovu još nisu oprostili jedni drugima, ali da su „na dobrom putu“ prema oprostu. "Računam tu i na albansku stranu da budu kreativniji, jer Srbi, koji žive na Kosovu, su u manjini", zaključio je u intervjuu za list Wiener Zeitung, ministar vanjskih poslova Srbije, Ivan Mrkić.

Makedonija nije ni na dnevnom redu EU-a

O putu prema Europskoj uniji piše i Neue Zürcher Zeitung (NZZ), ali o makedonskom putu, odnosno bolje rečeno blokadama zemlje na tom njezinom putu. NZZ piše da je Makedonija nekada bila uzorni kandidat, a da je danas gotovo potpuno nestala s radara politike proširenja Europske unije.

Skopje - statua Aleksandra Velikog, koja nosi službeni naziv Ratnik na konju

Makedonija je dosta novca uložila u "nacionalni identitet", koji je vidljiv u centru Skopja - statua Aleksandra Velikog, koja nosi službeni naziv "Ratnik na konju"

"Godine 2005. je Makedonija kao EU kandidat bila gotovo na istoj razini s današnjom članicom Hrvatskom. Srbiju je ostavila daleko iza sebe. Beograd tada nije imao niti potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Sada će Beograd vjerojatno u siječnju započeti pristupne pregovore, a Makedonija nije ni na dnevnom redu. Tko je kriv? Za premijera Nikolu Gruevskog (na početnoj fotografiji s Ivicom Dačićem), koji je na čelu vlade od 2006., odgovor je jasan. Kriva za zastoj je Grčka, koja svaki integracijski korak čini ovisnim o tome hoće li se Makedonija odreći svoga imena i ubuduće se zvati na primjer Gornja ili Vardarska Makedonija. Na drugom mjestu Gruevski krivnju pripisuje velikim zemljama Europske unije, koje su Grčkoj doduše nametnule kompletni gospodarski program, ali ne vrše pritisak na Atenu po pitanju imena. Kritika makedonskog premijera je opravdana - ali ne u potpunosti. Jer za unutarnjopolitičku stagnaciju nije ni Bruxelles, a ni Atena odgovorna, već njegova vlada. Neki promatrači kritiziraju sve jači autoritarni stil s kojim koalicija nacionalno-konzervativnog VMRO-a i etnički albanske stranke DUI vlada zemljom. Već sedam godina oporba gubi na svim izborima. Međutim, koliko god vlada u odnosu na reformu države i uprave bila pasivna, utoliko više je angažirana kad je u pitanju politički identitet", piše NZZ obrazlažući da su velike svote novca uložene u izgradnju središta Skopja poručujući: "Mi Makedonci smo ponosni potomci Aleksandra Velikog. I ako i ne pripadamo Europskoj uniji i siromašni smo - naš identitet nam nitko ne može uzeti. Kako će ta zemlja pronaći izlaz iz slijepe ulice, ostaje nejasno", zaključuje NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: A. Šubić