1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija pred bankrotom

Država nema novca, broj nezaposlenih je u porastu, ljudi se snalaze kako bi preživjeli. Kako da štede kada nemaju na čemu štedjeti?

default

Mnoga preduzeća posluju sa gubicima

List Tageszeitung kroz primjer 44 godišnjeg Dejana Pantića ukazuje na stanje srbijanskog društva:

„Dejan Pantić je diplomirani inžinjer i živi u skormnom stanu koji je u njegovom vlasništvu. Kao suvlasnik male firme koju je oformio njegov otac, Pantić pripada srednjoj klasi, što u Srbiji znači da bar ne mora štedjeti na životnim namirnicama. Pantić je oženjen i ima šestogodišnju kćerku. Ogorčen je na državu. ’Umjesto da se u vremenu krize rasterete mali i srednji poduzetnici, izmišljeni su i uvedeni raznorazni porezi kako bi se napunile prazne državne kase’, kaže Pantić.

Blick über die Save auf einen Teil der Stadt Belgrad

Srbiji nedostaju investicije za dalji razvoj privrede

Statistički podaci za Srbiju su zaista alarmantni. Preko 60 hiljada poduzetnika sa više od milion uposlenih suočeni su sa velikim dugovima. Formalno njihova preduzeća nisu bankrotirala ali praktično više nisu u stanju da posluju. Zvanično je od januara do maja ove godine 1.400 firmi otišlo pod stečaj. Najveći dužnik pri tome je država sa 1,1 milijardom eura. Srbijanska privreda se nalazi u đavoljem dužničkom krugu u kome svako svakom nešto duguje.

Ekonomska kriza u Srbiji prisutna je na svakom koraku: zatvorene radnje, poluprazni trgovači centri. Desetine luksuznih građevina, planiranih da budu tržni centri, je nedovršeno. Građevinski poduzetnici nemaju više novca, a nema ni kupaca za građevinske ruine. Cijene ipak ne padaju. Stiče se utisak da u Srbiji vlada potpuna stagnacija. Čini se da svi čekaju da se nešto desi i da konačno prođe vrijeme praznog hoda,“ piše TAZ.

I Romi su građani Evrope

TV Beckmann Özkan Scholz Sarrazin

Thilo Sarrazin i brani svoje stavove

Francuska Vlada je u utorak (01.09.) pokušala ubijediti Evropsku komisiju u ispravnost odluke o protjerivanju osam hiljada Roma, piše list Sueddeutsche Zeitung: "Evropska komisija je do sada tu odluku kritikovala i odbijala protjerivanje. Predsjednik Komsije Jose Manuel Barrosso je prošle sedmice informirao francuskog premijera Francoisa Filona da su Rumunija i Bugarska - zemlje u koje se Romi moraju vratiti - članice Evropske unije i da stoga za njih važe ista pravila kao i za građane drugih zemalja. Od 500 miliona Evropljana, 11 miliona trenutno živi u nekoj drugoj zemlji članici EU. Narednog ponedjeljka predstavnici Evropske komisije neće sudjelovati na samitu o useljeničkim pitanjima, koji će se održati u Parizu. Francuska vlada je naime pozvala samo predstavnike Belgije – zemlje koja trenutno predsjedava EU,” piše Sueddeutsche Zeitung.

Kako se riješit Sarrazina

Sinti und Roma in einem Slum nahe Lyon

Romska djeca u jednom slamu nedaleko od Liona

Thilo Sarrazin je uspio, piše Tageszeitung ukazujući na reakcije koje je izazvala njegova knjiga 'Njemačka uništava samu sebe'. Ovaj list pored ostalog piše: "Pola Njemačke razmišlja o tome kako da ga se što je moguće prije otarasi. Tako i treba. Sarrazinu se pridaje tolika pažnja samo zato što je socijaldemokrata i važan bankar. Da je njegovu knjigu objavio neko od islamofobičara ili pripadnika desničarske struje, ne bi se dizala tolika prašina. Njegovo izbacivanje iz Centralne banke i Socijaldemokratske stranke bi stoga bio pravi potez. Ko širi rasne teze, nema šta da traži u redovima jedne ljevičarske stranke niti na vrhu jedne institucije kao što je Centralna banka. Nije međutim izvjesno da li će se to desiti. Isključivanje jednog člana iz partije je komplikovano, a pored toga mora prethoditi odluka suda. Za Sarrazina to znači da iz stranke može biti isključen samo ukoliko se dokaže da je širio rasizam. To neće biti lako,“ piše TAZ.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose