1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija otvara svoje tajne arhive?

Otvaranje tajnih dosijea srbijanskih službi bezbijednosti nije uslov Evropske unije, ali postoji preporuka EU da se to učini. Hoće li srbijanske vlasti ispuniti nešto što je samo preporuka?

Ovdje se kriju odgovori na mnoga pitanja

Ovdje se kriju odgovori na mnoga pitanja

Otvaranje tajnih dosijea službi bezbijednosti je tema koja je prisutna u javnosti još od početaka demokratskih promjena 2000. godine. Postojale su bezbrojne inicijative da se taj proces obavi, ali se na kraju sve završavalo floskulom „da za to nema dovoljno političke volje“. Najnoviji stav EU kazuje da EU ne zahtjeva od Srbije da objelodani tajna dokumenta službi bezbjednosti, ali „snažno preporučuje da se to učini“. To nije uslov da bi se Srbija priključila EU, ali postoji snažna preporuka da se to učini kako bi se riješila važna pitanja iz prošlosti, saopšteno je iz Kancelarije komesara za proširenje EU Štefana Filea.

Tema otvaranja tajnih dosijea je ipak bila prisutna nakon 5. oktobra

Tema otvaranja tajnih dosijea je ipak bila prisutna nakon 5. oktobra

Pitanje koje se odmah nameće je da li će srbijanske vlasti uopšte željeti da ispunjavaju bilo kakvu obavezu koja nije čvrst uslov. Istorijat obaveza koje je Srbija trebalo da ispuni pokazuje izvjestan stepen ležernosti kada je u pitanju bilo kakva obaveza koja je data u vidu preporuke.

Ponovo argumenti protiv?

Uslov otvaranja dosijea tajnih službi nije bio nikakav uslov ni drugim zemljama kada su primane u EU, pa nema nikakve logike da to bude i u slučaju Srbije, ističe za DW Bogoljub Milosavljević, profesor Pravnog fakulteta Union u Beogradu. Tema otvaranja tajnih dosijea je ipak bila prisutna nakon 5. oktobra, kaže Milosavljević, ali su se uvijek nalazili neki argumenti protiv pokretanja tog procesa. Tako se navodilo da bi jedna takva mjera mogla dovesti do lova na vještice, da može stvoriti nove nepravde, i da može doći do progona ljudi koji su bili saradnici službi. Pretpostavljam da bi se i danas ponovo koristili isti argumenti protiv takvog procesa, smatra Milosavljević.

Razjasniti famu oko tajnih dosijea

Srpski pokret obnove (SPO) je bio jedna od retkih stranaka koja je uporno isticala potrebu za otvaranjem tajnih dosijea.

Srpski pokret obnove (SPO) je bio jedna od retkih stranaka koja je uporno isticala potrebu za otvaranjem tajnih dosijea.

Kada je riječ o samim tajnim službama, tu je naravno postojalo protivljenje, kaže Milosavljević. Njihov stav je bio da, ukoliko se krene u taj proces, da bi tu oblast trebalo urediti zakonom, kaže Milosavljević. Zakonom bi trebalo da se zaštiti identitet doušnika, i nacionalni interesi koji se mogu nalaziti u takvim dokumentima. Pošto zakon nikada nije donijet, onda se ni to pitanje nije riješilo, skreće pažnju Milosavljević.

Sada naravno ostaje pitanje koliko će naši političari željeti da ispune nešto što je „samo“ preporuka EU. Ako se to pitanje ponovo pokrene, ja očekujem da će se ponovo čuti argumenti za i protiv, ocjenjuje Milosavljević: „I da će se, iskreno se nadam, ukoliko bude političke spremnosti, to pitanje moći da se konačno skine sa dnevnog reda. To bi po mom mišljenju bilo jako dobro, kako bi se prosto zauvijek razjasnila ta fama koja postoji oko tog pitanja, ali moram da napomenem bez lustracije. Mi smo imali čak i Zakon o lustraciji, koji je 10 godina bio mrtvo slovo na papiru, i mislim da će se to pitanje teško ponovo otvarati“.

Otvoriti crnu knjigu zločina

Srpski pokret obnove (SPO) je bio jedna od retkih stranaka koja je uporno isticala potrebu za otvaranjem tajnih dosijea. Međutim, svi njihovi pokušaji u tom pravcu nisu donijeli rezultate. Aleksandar Jugović, potpredsjednik SPO, kaže za DW da je otvaranje tajnih arhiva potreba Srbije, bez obzira na to da li je to uslov ili preporuka EU: „Na taj način bi se utvrdile uloge pojedinih ljudi, koji se nalaze u svim strukturama vlasti, koji se nalaze na rukovodećim mjestima odakle se šalje antievropska misao, i kako bismo na kraju utvrdili biografije svih onih koji su u prethodnom periodu bili odgovorni za najveće nesreće koje su zadesile Srbiju“.

Otvaranje tajnih arhiva bi u znatnoj mjeri pomoglo u razotkrivanju ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH

Otvaranje tajnih arhiva bi u znatnoj mjeri pomoglo u razotkrivanju ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH

Mislim da za rješavanje ovog pitanje i nije toliko važno da li preporuke za to stižu iz Evropske unije, smatra Jugović. Srbija bi trebalo da to pitanje razriješi prije svega zbog sebe, jer bi to bilo korisno da bi se razjasnila uloga svih onih koji su u proteklim godinama činili zlo da bi njima bilo dobro, kaže Aleksandar Jugović: „Ja sam ubijeđen da se u tim arhivama nalaze tragovi prljavog novca iz građanskih ratova, ubijeđen sam da se nalaze tragovi ubistava novinara i političkih likvidacija, ubijeđen sam da se nalaze tragovi šverca cigareta. I mislim da bi ta crna knjiga zločina, ukoliko bi bila otvorena, dala odgovore na mnoga pitanja“.

SPO je nekoliko puta bezuspešno pokušao da svoj prijedlog zakona o otvaranju tajnih dosijea uvrsti u dnevni red parlamenta. Otpori tome su upravo u redovima onih koji bi trebalo po funkciji da se zalažu za otvaranje tajnih arhiva, ističe Jugović. Što se tiče SPO, to pitanje je davno trebalo da bude urađeno, kaže Jugović.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić