1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija objavila imena poginulih u ratovima

U Beogradu je predstavljen popis državljana Srbije i Crne Gore koji su nestali ili smrtno stradali u oružanim sukobima u BiH, Sloveniji i Hrvatskoj. Time se po prvi put praktično priznaje njihov angažman u ratovima.

default

Prema procjenama Fonda za humanitarno pravo, u ratovima je stradalo 2028 građana Srbije. S lijeva na desno:Nenad Dimitrijević, Dragan Medić, Nataša Kandić i Igor Jovičić

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, tokom oružanih sukoba u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine, stradalo je i nestalo 2028 građana Srbije, od čega se 385 vode kao nestali. Najviše stradalih su pripadnici JNA, njih 1039, među kojima je bilo 180 vojnika na redovnom odsluženju vojnog roka. Preko 73 odsto poginulih je starosti između 19 i 55 godina, a najmlađi stradali građanin Srbije bio je Darko Pavlović iz Beograda koji je sa 17 godina kao dobrovoljac nastradao na ratištu u Vogošći, u BiH.

Flash-Galerie Vermisste Personen aus Ex Jugoslawien

Porodice nestalih

Ovo su prvi zaokruženi zvanični podaci nastradalih građana Srbije i Crne Gore u proteklim ratovima na prostoru bivše SFRJ. Vođa projekta Nenad Dimitrijević iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) kaže za Deutsche Welle da će se podaci dopunjavati kad god bude bilo potrebe za tim:„FHP je u januaru 2009. počeo sa poimeničnim popisom ljudskih žrtava, državljana Srbije i Crne Gore koji su stradali tokom oružanih sukoba i u vezi sa oružanim sukobima na prostoru Slovenije, BiH i Hrvatske. Po našim rezultatima, 2028 građana Srbije koji su stradali u ovom periodu od kojih se 385 i danas vode kao nestali. Imali smo veliku pomoć udruženja porodica nestalih kao i Ministarstva odbrane Srbije. Ovaj projekat je važan jer na objektivan način i na osnovu tačnih izvora dokumentujemo sve stradale i ostavljamo mlađim generacijama da na osnovu tih podataka sami zaključe o događajima i ratnim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih. Mi smo počeli sa radom ovog popisa kad su se stvorili uslovi. Država ima preliminarne rezultate i izlazili su s njima kao i mi, ali pravo pitanje zašto se nikada nije izašlo za zvaničnim rezultatima treba postaviti Komisiji za nestala lica i Ministarstvo odbrane”, pojasnio je Dimitrijević.

Posao zbog budućih generacija

Na popisu se nalaze građani koji su rođeni i živjeli u Srbiji, rođeni u Srbiji ali su živjeli u Hrvatskoj ili BiH; rođeni u BiH i Hrvatskoj ali živjeli u Srbiji i rođeni u Srbiji a da im se ne zna mjesto prebivališta. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, u Bosni i Hercegovini je stradalo 832 građana Srbije, u Hrvatskoj 850 a u Sloveniji 23 građana Srbije, dok se za 323 građana mjesto stradanja još ne može sa sigurnošću utvrditi. Najviše stradalih je iz Beograda (537) i Novog Sada (61), dok je 35 odsto stradalih osoba iz Vojvodine, a 47 odsto iz Centralne Srbije. Prema riječima Nataše Kandić iz Fonda za humanitarno pravo, ovo je bio posao kojim je trebala država da se pozabavi zbog budućih generacija, ali kako nije, posao je obavio to Fond za humanitarno pravo.

Jugoslawien Kroatien Serbien Geschichte Kriegsverbrechen Vukovar

Najviše nastradalih bili su pripadnici JNA

„Jeste to državni posao, to država duguje porodicama i društvu i budućim generacijama, u ovom slučaju nije to država uradila. Ovo je dokument koji je važan za društvo jer nestali se više ne nalaze samo u sjećanju najbližih nego će biti javno objavljeni. Ovo je prekid jedne prakse na ovim prostorima koja traje od Prvog svjetskog rata da stradaju ljudi, da ginu u ratovima na poziv države u ime države i da na kraju ostanu samo brojke. Ono što mi hoćemo jeste da ovaj dokument na kraju dobije pečat države i to će se uraditi preko REKOM-a. Hoćemo da svaka država zna za svoje gubitke, ali tražimo da institucije, uključujući i Ministarstvo odbrane, budu odgovorne, da pomognu u tome da pokažu koliko je to važno za državu i koliko hoće da pomognu da se to pamćenje unese u udžbenike i postane deo nastavnog programa”, istakla je Kandić.

Ministarstvo obećalo pomoć

Projekat je predstavljen u srijedu u Beogradu, pred punom salom porodica nestalih i ubijenih. Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Igor Jovičić rekao je da će to ministarstvo i ubuduće pružati pomoć i podršku za dobijanje podataka o stradalim licima u ratovima na teritoriji bivše SFRJ. „Ministarstvo odbrane je u svakom slučaju podržalo projekat Fonda za humanitarno pravo. Izašli smo u susret FHP kao što smo to uičinili i sa drugim nevladinim organizacijama sa kojima imamo saradnju”, rekao je Jovičić.

Serbische Tschetniks in Sarajevo

Dobrovoljci iz Srbije u Sarajevu 1992. godine

Međutim, do istine je jako teško doći. Srbija je ovaj registar ubijenih i nestalih dobila zahvaljujući nevladinoj organizaciji, a ne državnoj instituciji i to 20 godina nakon početka rata. Ako se uzme u obzir da je najveći broj poginulih nastradao u periodu jesen 1991. godine i proljeće 1992., dakle u vrijeme pada Vukovara i početka rata u BiH, tačno 20 godina je trebalo da porodice netslaih i ubijenih a i građani Srbije, dobiju na uvid registar nastradalih.

Potraga za djecom

Milan Nović iz Kragujevca još uvijek traži sina koji je poginuo, kako mu je tadašnja JNA rekla, 1992. godine u BiH. „Sin mi je poginuo 1992. godine u selu Rujani u opštini Livno (BiH), tamo ni vojska poslije te njegove pogibije, regularna vojska JNA nije mogla da ode na lice mjesta da utvrdi činjenično stanje. Veoma malo znam, evo već 20 godina ne izlazim iz Ministarstva odbrane i ništa. Država naša ko država, nju ne interesuje baš ništa, ona kao da se stidi te djece, jer su uglavnom sve djeca bila, malo koji da je imao 20. godina. Moj sin nije ni napunio 20 rođendan, tragam i dalje, dokle god mogu tragaću,” kaže Tepić.

Među podacima koje je iznio FHP, od ukupnog broja ubijenih bilo je 58 civila, a najveća grupa civila ubijena je 22. oktobra 1992. godine. Tada su pripadnici oružanih snaga bosnaskih Srba koji su sebe zvali „Osvetnici”, pod komandom osuđenog za ratne zločine Milana Lukića, u mjestu Mioče ubili 14 civila, putnika autobusa na liniji Sjeverin - Priboj. Najprije su ih zlostavljali u zloglasnom motelu „Vilina Vlas” u Višegradu, da bi ih streljali na obali Drine. Njihova tijela do danas nisu pronađena.

Autor: Žarka Radoja

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić

Preporuka redakcije