"Srbija - nula bodova"

Pod naslovom "Srbija - nula bodova; Lažni dobitnik Nobelove nagrade za književnost" Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se u kratkom članku osvrće na to da je državna televizija u Srbiji (RTS, op.a.) "nasjela na jednu internet stranicu i tako pogrešno srpskog pisca Dobricu Ćosića proglasila pobjednikom ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Televiziju su 'nasamarili' hakeri, koji su izradili internet stranicu veoma sličnu onoj Odbora za dodjelu Nobelove nagrade. Na toj stranici je bila postavljena fotografija Ćosića kao i citati iz njegovih tekstova", pojašnjava FAZ.

Austrijski list Die Presse se u svome online izdanju također osvrće na "kratko slavlje srbijanskih medija", navodeći da su mnogi beogradski mediji "malu razliku" između stvarne stranice Odbora za Nobelovu nagradu i lažne tek primijetili kad je Švedska akademija objavila ime "pravog dobitnika", pjesnika Tomasa Tranströmera. Spiegel Online piše da je Dobrica Ćosić "puno toga: nacionalni srpski pjesnik i bivši predsjednik, ali sigurno ne dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2011." Spiegel Online dodaje da se RTS poslijepodne ispričao svojim gledateljima, ali i 89-godišnjem Ćosiću, zbog toga što je naveden kao ovogodišnji dobitnik. "I web stranica britanskog Guardiana je isprva nasjela na varku, ali je to nekoliko minuta poslije korigirano", prenosi Spiegel Online.

Više od polovice Austrijanaca protiv ulaska Srbije u EU

Pored lažne vijesti o Ćosiću kao dobitniku Nobelove nagrade, austrijski Die Presse piše i o eurointegracijama Srbije, uzimajući kao povod najavljeno upućivanje prijedloga Europske komisije da se Srbiji dodijeli status kandidata. "Europska komisija će svoj prijedlog najvjerojatnije predstaviti u srijedu. Nakon toga bi države članice u Vijeću o tome - vjerojatno u prosincu - trebale odlučiti. Nove napetosti na Kosovu su u posljednje vrijeme ugrozile približavanje Srbije EU-u. Međutim, pored neriješenog kosovskog problema, kako se navodi u Bruxellesu, Srbija je pokrenula brojne reforme prije svega u pravosudnom sektoru i u borbi protiv korupcije, što omogućuje daljnje približavanje zemlje Europskoj uniji", pojašnjava Die Presse.

O Crnoj Gori ovaj list piše da se situacija glede eurointegracija poboljšala. "Napredak u reformama omogućuje početak pristupnih pregovora, navodi se u Bruxellesu. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje o daljnjem postupanju s Makedonijom. U ovom slučaju neriješeni spor oko imena s Grčkom i dalje ometa približavanje Uniji", piše ovaj austrijski list navodeći ujedno rezultate novije ankete Društva za europsku politiku (Gesellschaft für Europapolitik), prema kojoj je 51 posto Austrijanaca protiv pristupa Srbije Europskoj uniji, dok je tek svaki četvrti ispitanik za. "Raspoloženje prema Crnoj Gori je neznatno bolje. 46 posto ispitanika odbacuje pristup te balkanske zemlje, 27 posto je za. Najgore je raspoloženje prema Kosovu: 56 posto Austrijanaca odbija prijam Kosova u EU", prenosi Die Presse.

Steve Jobs je gledao daleko u budućnost

Smrt suosnivača Applea, Stevea Jobsa, je izazvala mnoge reakcije diljem svijeta, što komentiraju i dnevni listovi na njemačkom jeziku. Tako Die Welt smatra da "ako bi postojala Nobelova nagrada za digitalna dostignuća, onda bi ju on (Jobs, op.a.) već odavno dobio. Steve Jobs nije bio pra-izumitelj računala, mp3 playera, smartphonea i tablet računala, ali je znao kako da te aparate tako razvije da se oni mogu nekomplicirano koristiti. Nitko u digitalnoj branši nije tako temeljito shvatio uporabnu vrijednost tih novih stvari kao Steve Jobs, koji je pritom gledao daleko u budućnost."

 

"Tog čovjeka su karakterizirale mnoge stvari, inteligencija, kreativnost, hrabrost, izdržljivost, možda i opsjednutost - ali i jedan stav, koji je neobičan za izumitelje: on nije samo htio znati što računala mogu. On je prije svega htio razumjeti kako funkcionira njihov korisnik: kakve te sprave trebaju biti da bi ih se moglo intuitivno koristiti? Steve Jobs je razmišljao polazeći od čovjeka. I time je utjecao na naš život. Drukčije pišemo, drukčije komuniciramo, drukčije mislimo nego prije Apple-ere. Te promjene bi zasigurno uslijedile i bez Stevea Jobsa. Ali ne tako brzo." - navodi se u komentaru kojega donosi Welt Online.  

Priredila: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić