1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija-Kosovo: Šta je od dogovorenog urađeno?

Godinu dana od potpisivanja Briselskog sporazuma, EU poručuje da je zadovoljna postignutim, Beograd da je „gotovo potpuno“ ispunio svoje obaveze, a Priština poziva Srbiju da se „više angažuje“ u primjeni dogovorenog.

Godinu dana pošto su premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači u ime Srbije i Kosova stavili svoj potpis na „prvi sporazum o glavnim principima normalizacijie odnosa“, a EU poručila da je „implementacija prioritet“, sa manje ili više optimizma ocjenjuje se da je dogovoreno djelimično i ispunjeno.

Potpisivanju sporazuma prethodio je niz susreta premijera Dačića i Tačija

Potpisivanju sporazuma prethodio je niz susreta premijera Dačića i Tačija

Brisel je, zvanično, zadovoljan postignutim, Beograd smatra da je „gotovo stoprocentno“ ispunio svoj dio obaveza, dok Priština naglašava da je „urađeno dosta“, ali da „Srbija mora više da se angažuje“ na implementaciji dogovorenog. Iako su od samog početka primjene sporazuma, Beograd i Priština razmjenjivali optužbe na račun međusobne „neangažovanosti i odugovlačenja“, a upućeni upozoravali na „tešku implementaciju“, u junu prošle godine prvo je došlo do razmjene oficira za vezu, a u septembru je parafiran i dogovor o energetici i telekomunikacijama, čiji je istina najteži, imovinski dio, ostao da bude predmet budućih razgovora.

U novembru je održavanjem opštinskih izbora na Kosovu, uključujući i opštine sa većinskim srpskim stanovništvom sa sjevera, ispunjena još jedna od 15 tačaka Aprilskog sporazuma. Priština je naglašavala da je „položila evropski test“ održavanjem izbora na cijeloj svojoj teritoriji, uz učešće svih zajednica, dok je za Beograd izbor legitimnih srpskih predstavnika značio osnovu za formiranje Zajednice srpskih opština. Međutim Zajednica srpskih opština, čije je formiranje predviđeno prvom tačkom sporazuma, još nije zaživjela. Za to se, kažu u Beogradu, sada čeka da Priština ispuni svoj dio dogovorenih obaveza

Komplikovana implementacija dolazi sa samom teritorijom

Lokalni izbori na Kosovu ocijenjeni kao veliki uspjeh

Lokalni izbori na Kosovu ocijenjeni kao veliki uspjeh

Sporazum od 19. aprila nazvan je i „istorijskim dogovorom“, „prekretnicom u odnosima Srbije i Kosova“, ali i „zamahom na putu evrointegracija“. Između ostalog, na osnovu postignutog u normalizaciji odnosa, Beograd je dobio početak pregovora za članstvo u EU, a Priština pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Pred kraj prošle godine, Beograd i Priština finalizovali su dogovor o integrisanju svih onih koji žele da budu dio kosovske policije, a šefica evropske diplomatije je preporučujući početak pristupnih pregovora sa Srbijom izjavila da je „impresionirana napretkom i predanošću“ obje strane:

„Kada pogledate spisak postignutog iz Aprilskog dogovora on je zaista impresivan. Negdje smo čak otišli mnogo dalje i brže nego što sam to očekivala. Sada radimo na posljednjim detaljima koji se odnose na pravosuđe“, poručila je Ešton zemljama članicama Unije.

U ovom trenutku, Beograd i Priština se i dalje nalaze pred finalizacijom jedne od „najkrupnijih tema“ u dosadašnjem dijalogu kojom se sjever integriše u jedinstveni pravosudni sistem Kosova. Očekuje se da će nova vlada u Beogradu i Priština ozvaničiti ovaj dogovor na sljedećem sastanku u Briselu.

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine je proces koji će trajati

U EU često ponavljaju da je prevashodni cilj dijaloga Beograda i Prištine bolji svakodnevni život običnih građana. I dok građani Kosova kažu da je još rano za ocjenu kako i koliko je Briselski dogovor promijenio njihov život, naglašavajući da je podijeljenost društva i dalje vidna, evropski stav je da je da su prepereke i problemi očekivani, ali da je pokrenuto nešto što se nije pomjeralo 15 godina:

„Održavanje izbora na cijeloj teritoriji Kosova, pod kosovskim zakonskim okvirom, bila je velika promjena koja je stavila dvije zajednice, koje su igrale „svaka pred svojim golom“ na „isti teren““, smatra savjetnik specijalog evropskog predstavnika na Kosovu, Aleksandro Rota i dodaje:

„Poslije novembarskih izbora na Kosovu, srpske zajednice na sjeveru dobile su legitimno izabrane lidere priznate od strane svih. Iako dio saradnje i dalje ide preko nas, postoji i pojačana kooperacija lokalnih zajednica sa ministarstvima i administracijom u Prištini, što je novost.“

"Nema promjena preko noći"

Pogledajte video 04:03

Priština traži odlazak EULEX-a

Da je dijalog i normalizacija odnosa Beograda i Prištine proces od koga se ne očekuju „promjene preko noći“, ali i da je „lično impresioniran“ postignutim, kaže direktor za Zapadni Balkan u Evropskoj diplomatskoj službi, Fernando Djentelini. On ocjenjuje da normalizacija u oblastima kao što su sloboda kretanja, imovinski katastri ili izlazak na izbore, predstavlja osnovu za pomirenje među zajednicama na Kosovu:

„Sporazum nije samo potpis i njegova primjena. Sporazum zahtijeva konstantnu energiju i rad. Mislim da su svi u ovom procesu spremni na to. Evropska perspekitva jeste važna, ali oni ( Beograd i Priština) su željeli da životi njihovih ljudi budu normalni i da se riješe problemi na terenu. To je pokrenulo sve“, kaže Djentelini.

Svojevremeno, šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton najvila je mogućnost da poslije Briselskog sporazuma, koji se vodi i kao „prvi sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine“, na red dođe i „drugi sporazum“. U ovom trenutku u Briselu kažu da je realno očekivati da do novembra 2014. godine, kada ističe mandat visoke predstavnice, dođe bar do pune primjene dogovorenog i potpisanog 19. aprila 2013.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Audio i video zapisi na tu temu