1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Srbija je tražila đavola"

Željko Komšić je najavio proširenje zahtjeva za raspisivanje međunarodnih potjernica protiv članova vojno-političkog rukovodstva Srbije za koje se sumnja da su učestvovali u vođenju "agresivnog rata" BiH.

default

Željko Komšić - Pokrenut princip reciprociteta

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić tvrdi da je njegov zahtjev Tužiteljstvu BiH za pokretanje istrage i raspisivanje međunarodnih potjernica protiv Dobrice Ćosića i Zorana Lilića, bivših predsjednika Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), odgovor na beogradske potjernice protiv više aktera takozvanog slučaja Dobrovoljačka, koji se desio 1992. u ratnom Sarajevu.

Najavio je da će njegov zahtjev Tužiteljstvu biti proširen imenima još nekoliko ljudi iz vojnog i policijskog vrha Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) iz perioda 1992.-1995. godina, ali zasad nije želio govoriti o konkretnim imenima. "Radi se o osobama za koje postoje osnovi sumnje da su počinili najteža krivična djela protiv integriteta BiH u proteklom ratu", navodi se u obrazloženju Komšićevog zahtjeva.

Haris Silajdzic Mitglied des Staatspräsidiums von Bosnien und Herzegowina Foto: Cornelia Kästner / DW

Haris Silajdzić - Razmotriti sve mjere

Također se ističe da je "Dobrica Ćosić, kao predsjednik Savezne Republike Jugoslavije od 15. juna 1992. godine do 1. juna 1993. godine obavljao dužnost predsjednika SRJ i glavnokomandujućeg vojske te države, te je bio upućen i rukovodio aktivnostima i akcijama, koje su njemu podređene oružane snage, u smislu vođenja agresivnog rata, provodile na teritoriji Bosne i Hercegovine".

Bosna i Hercegovina uzvraća udarac

"Stav Srbije o dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici je politički, obavještajno i kako god hoćete motiviran, kao što je u pitanju politizacija i u slučaju Ilije Jurišića", kazao je Komšić novinarima u Sarajevu. "Jednostavno smo pokrenuli princip reciprociteta jer je očito da Beogradu nije stalo do prijateljskih odnosa. Povukli su đavola za rep, a sad kad su ga povukli, dobiće ga”, rekao je Komšić.

Upitan šta misli o najavama boraca Armije R BiH o velikom izražavanju nezadovoljstva ako budu hapšeni bosanskohercegovački akteri iz Dobrovoljačke među kojima ima i njihovih ratnih komandanata, Komšić je kazao da ovo pitanje, koje inače ima međudržavni karakter, ne bi trebalo da se reflekira i postane ujedno unutrašnji bosanskohercegovački problem.

Drugi član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić potez Komšića u vezi s potjernicama protiv Dobrice Ćosića i Zorana Lilića, prokomentirao je riječima: "Sve mjere treba razmotriti". I Silajdžić smatra da tzv. slučaj Dobrovoljačka ima isključivo političku dimenziju te da je "režiran u Srbiji koja time želi skrenuti pažnju s vlastite neodgovornosti" kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina.

U RS-u drugačiji pogled

Kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića saopćio je da Srbija ne krši Rimski sporazum, kako to navode druga dvojica članova državnog Predsjedništva, jer je "dodatak Rimskom sporazumu, 'Pravila puta', koji je regulirao odnose između država u ovakvim slučajevima, prestao da važi još 2004. godine".

Nebojsa Radmanovic

Nebojša Radmanović - Nije prekršen Rimski sporazum

Srpski političari iz tog entiteta, među kojima potpredsjednik RS-a Davor Čordaš i lider PDP-a Mladen Ivanić, raspisivanje potjernica u slučaju Dobrovoljačka smatraju legitimnim činom, dok Komšićevu kontra mjeru doživljavaju kao "udar na pravosuđe i narušavanje odnosa između dvije zemlje" nazivajući je pri tome "nazadnom retorikom prošlosti".

Međunarodne Interpolove potjernice za tzv. slučaj Dobrovoljačka stigle su u Sarajevo, ali je ministar sigrunosti BiH Tarik Sadović izjavio da hapšenja ne bi trebalo biti, jer se očekuje rješavanje zahtjeva za suspenziju potjernica za bh građanima u tzv. slučaju Dobrovoljačka. "Haški tribunal je u skladu sa Rimskim sporazumom Tužiteljstvu BiH ustupio taj predmet pod tzv. oznakom 'B', što znači da nema dovoljno dokaza i da je potrebno nastaviti istragu", izjavio je Sadović.

Pravosuđe u službi politike

Analitičari smatraju da raspisivanje međunarodnih potjernica, prvo u Srbiji za građanima BiH, a potom i najave raspisivanja potjernica za bivšim vojno-političkim liderima nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) prijeti da ozbiljno ugrozi odnose između dvije zemlje. Koordinator Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić, u komentaru za Deutsche Welle, kaže da ratna zbivanja u Dobrovoljačkoj ulici Beograd procesuira sa zakašnjenjem od desetak godina "i to u situaciji u kojoj se slučaj neizbježno dovodi u vezu sa prijavom protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika".

Dusan Janjic

Dušan Janjić - Pokušaj traženja balansa

"Dakle, možemo reći da je ova tužba djelimično protiv-teg onom spletu interesa koji stoji iza tužbe protiv Dodika, ali istovremeno i Sud za ratne zločine u Srbiji pokušava da nađe balans između procesuiranja ratnih zločinaca koji su zločine pravili u ime Srbije i ratnih zločina počinjenih nad državljanima Srbije".

Analitičari vjeruju da sudski procesi u regiji nisu imuni na političke uticaje što bi, u slučajevima izuzetno osjetljivog pitanja procesuiranja ratnih zločina, na kraju moglo destabilizirati regiju, pa i "ugroziti njenu sigurnost", upozorava profesor beogradskog Fakulteta za sigurnost Zoran Dragišić. "U tom slučaju pravda ne bi bila zadovoljena, a pravo bi bilo stavljeno u službu politike", kaže profesor Dragišić.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić