1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Srbija je prije svega prosrpska i proeuropska"

Tisak na njemačkom jeziku se ovoga četvrtka bavi Srbijom i njezinim odnosima prema Rusiji i EU-u. Dok srpski diplomati tvrde da je Srbija definitivno samo na proeuropskom putu, iz Moskve stiže kritika na račun Putina.

Putin i Nikolić u Moskvi

S jedne strane Srbija njeguje staro prijateljstvo prema Rusiji, ali se s druge strane vodstvo u Srbiji odlučilo za proeuropski kurs. Na fotografiji: Nikolić i Putin u Moskvi

Austrijski list Die Presse donosi članak kojega je za taj list napisao Goran Bradić, zamjenik veleposlanika Republike Srbije u Austriji. Bradić reagira na članak dopisnika Die Pressea, Ericha Rathfeldera, od 26.11.2014. o ruskom utjecaju na Srbiju, u kojemu Rathfelder, između ostalog, a kako piše Bradić, navodi da Srbija i Rusija i vojno surađuju, kao i da je u Nišu uspostavljen centar za špijunažu. "Točno je da postoji vojna suradnja između Srbije i Rusije. Ali nije točno da je u Nišu izgrađen centar za špijunažu", navodi Bradić za Die Presse te dalje obrazlaže: "U Nišu se nalazi zajednički humanitarni centar. U tamošnjoj zračnoj luci su stacionirani veliki ruski zrakoplovi i helikopteri koji se koriste za gašenje šumskih požara u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili negdje drugdje. Što se tiče strahovanja, prema kojima je Srbija potpala pod utjecaj Moskve: strateški vanjskopolitički cilj Srbije je EU članstvo. To je prihvaćeno kako od Bruxellesa tako i od Moskve. Političko vodstvo i široka javnost Srbije podržavaju pristup Europskoj uniji. Srbija je - zemljopisno, kulturološki, gospodarski i u svakom drugom pogledu - jedna europska zemlja! Vlade Srbije su proteklih godina na putu prema Europskoj uniji načinile velike iskorake koje su neki novinari i analitičari previdjeli."

Putin se u Beogradu rukuje s Vučićem

Koliko su još uvijek jake veze Rusije i Srbije, pokazao je posjet Putina Beogradu u listopadu 2014.

Srbija je i proarapska, prokineska i proaustrijska

Bradić u članku dalje navodi da, ako se pogledaju gospodarski podaci, onda bi se, kako navodi, "vidjelo da teza o 'Srbiji u opasnim ruskim kliještima' nije utemeljena. Najveći investitor u Srbiji je Austrija s 3,1 milijardom dolara (Rusija je dosad investirala 1,7 milijardi dolara). Najvažniji trgovački partneri su Njemačka i Italija." Bradić dalje navodi da jeste neosporno da Srbiju i Rusiju veže duga tradicija dobrih odnosa, simpatija među narodima tih dviju zemalja kao i zajednička vjera i povijest. Međutim, isto tako se može tvrditi, navodi dalje Bradić, "da je Srbija proarapska, jer Ujedinjeni Arapski Emirati ulažu puno novca u poljoprivredu i srpsku avio-kompaniju; prokineska, jer Kina podržava velike infrastrukturne projekte u našoj zemlji; proaustrijska, jer su austrijske banke dominantne u Srbiji. Ali Srbija je prije svega prosrpska i proeuropska", zaključuje za austrijski list Die Presse Goran Bradić, zamjenik veleposlanika Srbije u Austriji.

Gusejnov: ruska televizija ustvari propaganda vlade

Berlinski Tageszeitung (taz) se također osvrće na Rusiju, međutim u drugom svjetlu. U članku pod naslovom "Umjetnost ekonomičnog odgovora" taz se osvrće na video-most koji je u utorak navečer održao Goethe institut u Berlinu, Moskvi i Zagrebu, a čiji su sudionici raspravljali o ulozi kulture, jezika i medija u europskom procesu stvaranja nacija. "Na bini u zagrebačkom Goethe institutu je pored voditelja sjedio hrvatski povjesničar Ivo Banac, profesor na sveučilištu Yale i na zagrebačkom sveučilištu i autor standardnog djela 'Nacionalno pitanje u Jugoslaviji'. Iz Zagreba je ta inscenacija više ličila na izravni prijenos u vremenima Hladnog rata. Iako su diskutanti govorili na engleskom jeziku, razumjeti ih ipak nije bilo tako lako, jer se moralo prvo naviknuti na različite akcente. Kao što se to mora uostalom i u Hrvatskoj. Ivo Banac je pojasnio da u toj zemlji još uvijek traje proces stvaranja nacije", navodi taz.

Gasan Gusejnov

Gasan Gusejnov javno i oštro kritizira Putina

O stanju ruske nacije je u Moskvi govorio ruski povjesničar Gasan Gusejnov: "Svijet teorije zavjere, u kojemu se nalaze Putin i ruska politika, je manifestacija problema koje Rusi imaju sa identitetom, kazao je Gusejnov, dodajući da se na svakoga tko govori ruski gleda kao na Rusa. Ljudi koji u to vjeruju su oni ljudi koji donose političke odluke i oni koji gledaju televiziju koja samo izgleda kao televizija, a ustvari je propagandni odjel vlade, istaknuo je Gusejnov. Taj ruski povjesničar dodaje da i ruski parlament samo izgleda kao jedan parlament, a da ga ustvari uopće nema, kao i da se moramo pripremiti na to da će Putin stvoriti ne samo nove zemljopisne karte, već i nova politička okruženja."

"Ekonomični odgovori" u europskom diskursu

Taz dalje piše da se makar publika u Zagrebu začudila zbog otvorenosti kojom je Gusejnov kritizirao Vladimira Putina, dok u Berlinu time nisu ostali impresionirani. Taj berlinski list tako navodi da, dok je u Zagrebu i Moskvi izričito rečeno da budućnost Europe ovisi o tome kako će se ona odnositi prema režimima u Mađarskoj i Rusiji, u Berlinu se tamošnji diskutant, austrijski povjesničar Hannes Grandits, suzdržao od bilo kakvih savjeta te je tek zaključio da je potpuno nejasno hoće li europsko susjedstvo ubuduće surađivati ili polarizirati. "Ivo Banac je kratke i precizne napomene austrijskog kolege nazvao 'sažetim odgovorima'. I to je Banac lijepo rekao. Kad bi u europskom diskursu svi malo sažetije odgovarali, možda bi se mogle voditi intenzivnije diskusije o politički brizantnim temama a ne o reguliranjima cestarina i krastavaca", zaključuje taz.