1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Srbija je glavni kočničar na Balkanu"

Bivši njemački ministar pošte i visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc Šiling, u razgovoru za Dojče Vele, objašnjava zbog čega za rat i loš poslijeratni razvoj zemalja Zapadnog Balkana glavnog krivca vidi u Srbiji.

default

Christian Schwarz-Schilling proziva i Evropu, ali i Njemačku

I Hrvatska je dobrim dijelom doprinijela ratu u Bosni i Hercegovini, ali istorijske činjenice pokazuju da je Slobodan Milišević inicirao rat jer nije dozvolio osamostaljenje tadašnjih jugoslovenskih republika, tvrdi njemački diplomata Kristijan Švarc Šiling. Srbi su preuzeli naoružanje Titove Jugoslovenske narodne armije i zauzeli dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ratna dejstva koja su se zbivala u Bosni i Hercegovini, dogovoreni su tek kasnije između Tuđmana i Miloševića, zašta odgovornost zato dijelom snosi i Hrvatska, ocjenjuje Švarc-Šiling. Srbija, međutim, do danas nije prihvatila poslijeratne ishode jer ne želi da prizna nezavisnost Kosova i podržava politiku predsjednika Vlade Republike Srpske, Milorada Dodika, komentariše njemački diplomata:

”Srbija uvijek iznova pruža pomoć Dodiku koji je poznat po svojim izjavama, tipa: „Sarajevo nije moja zemlja“ ili „Sarajevo je Teheran“. Otvara svoja konzularna predstavništva po svijetu i ponaša se kao šef države. Srbija sprečava i napredak Kosova jer konstantno dovodi u pitanje njegov status, pa tako Kosovo još ne može da sklapa ugovore sa međunarodnim organizacijama poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.”

Christian Schwarz-Schilling Bosnien

"Srbija uvijek iznova pruža pomoć Dodiku," kaže Šiling.

”Stanovništvo Srbije je svjesno šta je izgubilo”

Za kočenje napretka na Balkanu, Švarc Šiling krivi isključivo Vladu Srbije. Stanovništvo Srbije je, kaže Šiling, odavno shvatilo da Kosovo više nikada neće biti vraćeno nazad, niti da će Republika Srpska biti pripojena Srbiji, onako kako je to bilo zamišljeno početkom devedesetih godina. Za krvavi rat i poslijeratnu stagnaciju zemalja Zapadnog Balkana, Šiling krivi i Evropu, a posebno Njemačku:

”Njemačka je geografski najbliža i istovremeno najvažnija zemlja Srednje Evrope. Zbog toga je trebala pokazati političku volju i ”jugoslovensku” krizu staviti pod prvu tačku dnevnog reda. Međutim, Njemačka po tom pitanju nije bila aktivna ni u Evropskoj uniji, a ni pri NATO-u. Smatrali su da bi njemačka intervencija u NATO-u bila suprotna ustavnim načelima, a kada je Ustavni sud Njemačke nakon tri godine potvrdio da se intervencija u NATO-u ne kosi sa Ustavom, tada je već bilo kasno.” ”Balkan nije vrijedan kosti njemačkih vojnika”

Ovo je već druga istorijska greška koju je Njemačka počinila naspram Balkana, komentariše Šiling. Prvu pogrešnu procjenu napravio je u 19. vijeku prvi kancelar nekadašnje njemačke carevine, Oto fon Bismark, kada je izjavio da Balkan nije vrijedan kosti niti jednog jedinog njemačkog vojnika. Kratko nakon toga uslijedio je Prvi svjetski rat ubistvom habsburškog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu, podsjeća Šiling. Njemačka i Evropa trebalo bi da se ugledaju na Tursku koja je uz mnogo diplomatskih razgovora sa zapadno-balkanskim političkim akterima uspjela da riješi određene nesuglasice između službenog Beograda i Sarajeva, poručuje Šiling. „Jednodnevne posjete njemačkih političara Balkanu, kao što je i ova njemačkog ministra spoljnih poslova Gide Vestervelea, koja je zakazana za naredni četvrtak, neće imati mnogo efekta“, ocjenjuje Kristijan Švarc Šiling.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Zorica Ilić

Preporuka redakcije