1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija i EU: Tako blizu, a tako daleko!

Srbijanska vlada pokušava da iskoristi otopljavanje odnosa sa EU i podnijeće molbu za kandidaturu. Zapadni diplomati upozoravaju da se ne trebaju buditi lažne nade i da je molba prvi korak u dugom procesu učlanjenja.

Bezvizni režim je stvarnost. Ostaje još članstvo.

Bezvizni režim je stvarnost. Ostaje još članstvo.

Njemačka štampa osvrće se na namjeru vlade u Beogradu da u Briselu podnese molbu za kandidaturu u Evropskoj Uniji. Austrijski list "Die Presse" piše: "Austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger je prošle sedmice za "Večernje novosti" rekao da očekuje zahtjev za kandidaturu pred katolički Božić. Jučer je nekoliko dnevnih novina u Srbiji objavilo i termin podnošenja zahtjeva, 21. ili 22. decembar. Kratko pred Božić 19. decembra će građani Srbije bez viza moći putovati i u zemlje EU. Zapadni diplomata, koji je želio ostati anoniman je za "Presse" naznačio da se ovoj kandidaturi ne treba pridavati veliki značaj, jer je to samo prvi korak u dugotrajnom procesu. On je upozorio i da se u srbijanskom narodu ne trebaju buditi lažne nade. Srbija je zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU ali on još nije stupio na snagu, zbog blokade Holandije, koja je tražila od Beograda isporučenje Mladića. Molba za kandidaturu ne nosi sa sobom nikakve obaveze ili rokove. Vijeće Evropske Unije, odnosno vlade zemalja članica, same određuju kada će Evropskoj Komisiji naložiti da izda preporuku za početak pregovora o učlanjenju Srbije.

Samo prvi korak

Boris Tadić zajedno sa Barosom i Renom

Boris Tadić zajedno sa Barosom i Renom

"Vijeće EU, odnosno vlade zemalja članica mogu sebi ostaviti puno vremena, što će u slučaju Srbije i uraditi. Ministri vanjskih poslova su jasno stavili do znanja da će se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju pozabaviti tek za šest mjeseci. Osim toga stav vlada članica u odnosu na proširenje EU zavisi od unutrašnjo-političkog senzibiliteta. Tako je na primjer zahtjev Albanije za učlanjenjem ostao da leži na stolu jer njemačka vlada pred izbore za Bundestag koji su bili održani 27. septembra nije željela neprijatnu diskusiju o učlanjenju jedne balkanske zemlje u Uniju. I Srbija će se tako morati strpiti, prije nego bude pozvana na pregovore o učlanjenju. Doduše, glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc hvali saradnju Beograda sa Tribunalom u lovu na Mladića. Ali kako će se stvari odvijati nakon šest mjeseci, zavisiće od njegovog narednog izvještaja. Na njega sa velikom pažnjom čeka prije svga holandska vlada. A mi, kako kaže drugi zapadni diplomata, ne želimo da to sve za Holanđane bude previše", zaključuje Die Presse.

Debakl bavarske banke

Hypo Group Alpe Adria Bank u Klagenfurtu

Hypo Group Alpe Adria Bank u Klagenfurtu

Njemačka štampa osvrće se i na debakl bavarske banke Bayern Landesbank, koja je za jedan euro austrijskoj državi prodala svoj udio u Hypo Alpe Adria Bank. O tome "Muenchner Merkur" piše: " Te duge noći u Beču će se njemački poreski obveznici dugo sjećati. Bavarski san, sa koruškom Hypo Alpe Adria bankom osvojiti tržište jugoistočne Evrope i time prerasti u finansijsku silu u granicama stare Austro-Ugarske monarhije je propao, potonuvši u moru suza. Ali užasni kraj odnosi se samo na poreske obveznike. Bavarska demohrišćanska partija CSU se međutim mora pripremiti na užas bez kraja. Sumnja da prilikom kupovine Hypo Alpe Adria banke u igri nije bila samo nekompetencija i pogrešna procjena tržišta, već i prevarantske namjere, još stoji u prostoru. Sve se to mora kako politički tako i krivično razjasniti. Debakl u Aziji, takozvani toksični papiri i katastrofa sa Hypo Alpe Adriom samo su otrovni plodovi manije za veličinom provincijskih političara", zaključuje Muenchner Merkur.

"Frankfurter Allgemeine Zeitung" dodaje: "Primjedbe bavarskog premijera Seehofera, po kojima bi političari - saučesnici u cijelom dealu, trebali snositi suodgovornost, za sada mogu biti samo prijetnja. Tadašnji ministri nisu svoje funkcije i obaveze za nadgledanje uzeli pod uslovom da garanutuju sopstvenim imetkom. Politička odgovornost u Njemačkoj tada nije tako funkcionirala. Gubljenjem fotelje prestaje i svaka odgovornost za greške. Kada bi Seehofer naknadno uveo načelo jamstva sopstvenim imetkom, to bi bilo poput promjene političkog sistema, sa nesagledivim posljedicama u vladi i parlamentu", zaključuje FAZ.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić