1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Srbija i Crna Gora lideri pristupnog procesa

Budućnost Evropske unije je više od 27 zemalja-članica, kaže predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Ostaje pitanje da li će ta budućnost da počne do 2025. godine?

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker iskupio se ovoga puta i Zapadnom Balkanu i politici proširenja. Za razliku od početka svog mandata kada je širom regiona bio citiran njegov – ispostavilo se realan, ali emotivno prihvaćen „petogodišnji embargo" na ulazak novih članica u EU – Junker je ovoga puta u svom govoru o „Stanju Unije", najavio nova članstva u budućnosti. I ne samo to, on je proširenje predstavio kao instrument stabilnosti EU i izjednačio ga sa Zapadnim Balkanom.

„Ukoliko želimo stabilnije susjedstvo moramo ponuditi kredibilnu perspektivu proširenja zemljama Zapadnog Balkana. Tokom ovog mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta neće biti novog proširenja, jer uslovi za prijem nisu ispunjeni. Ali u budućnosti će EU imati više od 27 zemalja-članica", izjavio je Junker i dobio otvoreni aplauz na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta.

Možda još i važnije, u svom pismu o namjerama Evropske komisije do kraja mandata 2019. godine, predsjednik Junker prvi put je konkretizovao vremenski okvir i imenovao prve kandidate za članstvo u Uniji. Prema njegovim riječima, sa „perspektivom do 2025. godine" radiće se na „strategiji uspješnog pristupanja Srbije i Crne Gore kao vodećih kandidata na Zapadnom Balkanu, sa posebnim težištem na vladavini prava, osnovnim pravima, borbi protiv korupcije i opštoj stabilnosti regiona."

I dok sa jedne strane stižu komentari da iskusni predsjednik Evropske komisije zapravo „nije rekao ništa novo", da proširenja za vrijeme njegovog mandata svakako neće biti, čak će se EU i smanjiti izlaskom Velike Britanije, drugi insistiraju na opštem pozitivnom tonu Junkerovih riječi koje, sada obuhvativši i Zapadni Balkan, odnosno na tome da je Junkerov istup u fokusu imao politiku integracija i širenja EU kao pobjedu nad razjedinjavanjem i osipanjem.

Europaparlament Rede Juncker (Reuters/C. Hartmann)

Junker: U budućnosti će EU imati više od 27 zemalja-članica

Ko je gdje i kako dalje?

To da se Zapadni Balkan vratio u fokus Evropske unije bila je poruka Brisela tokom cijele ove godine. S jedne strane, ta pažnja je posljedica ponovnog jačanja i sređivanja stvari unutar Unije koja, nakon godina neprestanih kriza, polako staje na noge. S duge strane, ta pažnja je izazvana i rastom tenzija i kriza unutra regiona. Imajući u vidu činjenicu da, ako EU ide bolje, bolja će biti i perspektiva za Zapadni Balkan, evropski analitičari upozoravaju da, ako se Evropska unija vrati u neko „krizno stanje", to može ponovo da promijeni i Junkerov okvir za proširenje .

„S obzirom na sva dosadašnja odlaganja, taj proces bi trebalo što prije da rezultira novim članstvima. Istovremeno on mora da zadovolji očekivanja zemlja-članica, ali i da donese stvarne i održive rezultate na Balkanu", kaže za DW Korina Stratulat iz Centra za evropsku politiku u Briselu.

Iako kaže da svakako „ima smisla, tehničkih razloga i konkretnih činjenica" zašto bi neke zemlje sa Zapadnog Balkana trebalo da budu među prvima koje bi zajedno ušle u članstvo EU, Stratulatova podvlači da tu ima dosta subjektivnog tumačenja „ko je gdje i kako dalje", kao i da neki politički razlozi mogu da dovedu do pregrupisavanja u poslednjem trenutku.

U ovom trenutku bar, Srbija i Crna Gora slove za lidere pristupnog procesa. Predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Srbijom Eduard Kukan kaže da će tokom sljedećeg mandata Evropske komisije i Evropskog parlamenta (2019-2025) „Srbija kucati na vrata EU, a EU je neće pustiti dugo da čeka". Isto važi i za Crnu Goru, smatra Kukan i naglašava da Žan-Klod Junker nije bez razloga i „tim redom" naznačio „Srbiju i Crnu Goru kao vodeće kandidate" za članstvo u EU.

„Prognoziranje i licitiranje datumima u politici, vrlo je varljiv zadatak i namjerno sam napravio razliku između 'kucanja na vrata' i 'prolaska kroz vrata' Evropske unije. Želim da ohrabrim naše prijatelje, ali i da budem realan", kaže Kukan.

Uganda Wahlen Eduard Kukan EU Wahlbeobachter Kampala (Reuters/J. Akena)

Kukan: Junker nije bez razloga i „tim redom“ naznačio „Srbiju i Crnu Goru kao vodeće kandidate“

Da bi Srbija i Crna Gora mogle zajedno da uđu u EU ako nastave sa brzim sprovođenjem reformi, smatra i poslanica Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta Tanja Fajon. „Teško je reäi koja će zemlje u narednom periodu biti najbolja, ali sigurno je da su Srbija i Crna Gora u proceduri gdje imaju najviše otvorenih poglavlja i na najboljem su putu."

Tanja Fajon da podsjeća da Albanija još nije ni počela da pregovara o članstvu, a da su Kosovo i Makedonija „još daleko" – svaka iz svojih razloga, kao i da je cijelom regionu zajednička loša ekonomska situacija, korupcija i organizovani kriminal i odlazak mladih, što ih sve zajedno i ponaosob vraća korak unazad.

Igre članstva na Balkanu

U diplomatskim krugovima u Briselu nezvanično se pominju „dva talasa" proširenja na Zapadni Balkan. Zajednički ulazak cijelog regiona trenutno nije realan, jer postoje velike razlike u napretku pojedinačnih zemlja. Iza trenutnih lidera, na sredini „balkanske tabele pristupanja" nalaze se Albanija i Makedonija. „Realno je da Albanija poslije dobro sprovedenih izbora može da očekuje datum za početak pristupnih pregovora. Mislim da će ona u punoj brzini pregovarati o članstvu", smatra Eduard Kukan.

On očekuje i da će isti proces „ići brzo" i sa Makedonijom. „Nadam se da će Makedonija sa novom vladom napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO. Očekujem da će pitanje imena, kao poslednja prepreka za zemlju na putu ka članstvu u EU bit sada riješeno. Čim Makedonija krene u pregovore to može ići brzo jer oni su mnogim oblastima dobro pripremljeni, ali zbog pitanja imena cio proces je bio blokiran."

Sarajevo Bosnien - EU Integration Fachkonferenz Tanja Fajon (DW/Samir Huseinovic)

Tanja Fajon: Sigurno je da su Srbija i Crna Gora u proceduri gdje imaju najviše otvorenih poglavlja i na najboljem su putu

Kukan za DW dodaje da bi krajnji rezultat dijaloga Beograda i Prištine mogao da potvrdi i EU-perspektivu Kosova. „Očekujemo da dijalog Beograda i Prištine napreduje i uđe u završnu fazu, iako trenutno niko ne zna šta će biti kraj tog dijaloga. Smatram de će krajnji rezultat potvrditi EU perspektivu Kosova", navodi Kukan.

I na kraju, najviše problema i najduži put ulaska u EU od svih zemlja regiona mogla bi da ima Bosna i Hercegovina, slažu se u ocjeni poslanici Evropskog parlamenta Tanja Fajon i Edurad Kukan. „BiH je zemlja u koju su EU, Evropska komisija i visoka predstavnica uložili mnogo energije. Za sada nema rezultata koji bi opravdali sve ono što je investirano u BiH. Mislim da bi nešto drastično trebalo da se tamo dogodi, jer ako nastave ovim tempom, biće to veliko razočarenje", direktan je Kukan u svojoj ocjeni perspektive ulaska BiH u članstvo EU.

„Napredak BiH ka EU ima najviše poteškoća zbog nefunkcionalnosti države i teško je napraviti normalan napredak bez promjene Ustava ili Dejtonskog sporazuma", dodaje Fajonova.

U Brisel ponavljaju da ne može mnogo da se postigne ukoliko BiH sama ne preuzme inicijativu i još jednom apeluju na političke lidere u toj zemlji da donose odluke i izađu iz beskrajne unutrašnje diskusije oko istih pitanja. „Ako se to dogodi, Bosna i Hercegovina može brže u EU”, zaključuje Edurad Kukan u razgovoru za DW.

Obaveze Unije

Međutim, pored očekivanja da zemlje-regiona – svaka ponaosob – završe svoj dio posla, očekivanja su i da EU ispuni svoj dio obaveza oko proširenja na Zapadnog Balkana. Evropski parlamentarac Eduard Kukan insistira na tome da EU u narednom periodu ne smije da ponovi greške iz prethodnih godina kada, prema njegovom mišljenju, nije adekvatno odgovorila na urađeno od strane država Zapadnog Balkana što je dovelo do gubitka kredibiliteta i opadanja povjerenja u EU.

„Sada moramo da izbjegnemo vještačke barijere i formalne prepreke na putu ka članstvu u Evropskoj uniji", kaže Kukan i na kraju ponavlja: „Sve će zavisti od samih zemlja regiona, a mi nećemo odugovlačiti sa otvaranjem vrata".

 

Preporuka redakcije