Srbija i Albanija – najbolje u razredu

„Srbija je primus, a Makedonija - problematično dijete". Tako je u podnaslovu svog teksta novinar Andreas Ernst sažeo izvještaj Evropske unije o Balkanu. Naslov glasi: „Brisel dijeli ocjene na Zapadnom Balkanu". „Kad počne jesenja kiša, na Balkanu se dijele svedočanstva", piše Ernst za švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung, i objašnjava da je Evropska unija obuhvatno ocjenila stanje zakonodavstva, ekonomskih reformi i spoljne politike „na dugom putu EU-integracije". Autor primjećuje da su se takvi izvještaji do 2014. zvali „Izvještaji o napretku", a danas su to još samo „Izvještaji". „To nije bez zadnjih primisli, jer pored napretka, na mnogim poljima postoji i stagnacija ili čak nazadovanje."

„Sve zemlje su dobile nezadovoljavajuće ocjene pravosuđa", piše Ernst, i dodaje da su slično prošle i državne uprave zato što se ne reformišu. „To ima veze sa činjenicom da armija državnih službenika nema kao prioritet da služi ljudima, već služi vladajućim strankama kao izborni rezervoar. „Dobre ocjene su, međutim, specifične od zemlje do zemlje. Srbija je, kao i Albanija, pohvaljena za svoju ulogu u regionalnom procesu pomirenja, Bosna i Hercegovina, začudo – za napredak u saradnji između centralne države i pojedinih dijelova zemlja odnosno entiteta. U Crnoj Gori su, konstatuje EU, oktobarski izbori bili u skladu s pravilima."

„Ali, umjereno javno interesovanje za dijeljenje svjedočanstava pokazuje da se pristupnom procesu pridaje manji značaj nego ranije. Jeste da su sve zemlje ostale na kursu ka EU, ali političke elite su spremne da sprovode reforme samo u mjeri u kojoj to neće ugroziti njihovu vlast. To važi upravo za slobodu medija, koja je u zemljama kao što su Makedonija, Crna Gora i Srbija, vrlo ograničena."

„Svi su primijetili nedostatak volje u gotovo svim zemljama EU da se nastavi širenje na Balkan. To otvara manevarski prostor za reformske simulante, ali i za povezivanje sa trećim zemljama kao što su Rusija ili Turska. Bivši primus, Makedonija, danas je problematično dijete. Dugogodišnja politika blokade koju vode Grci zbg spora oko imena dovela je do katastrofalne preorijentacije." Poslije opisa stanja u Crnoj Gori, autor piše da je „u slučaju Kosova, polarizacija između vlade i opozicije dovela do paralize parlamenta. I borba protiv korupcije visokog ranga je tek počela. Nasuprot tome, izvještaj EU optimistično poručuje da bi uskoro mogle da budu uklonjene prepreke za liberalizaciju viznog režima."

A najbolje u razredu su Albanija i Srbija. O Srbiji piše da „se nalazi u ulozi primusa, na koju nije naviknuta. Od 2014. je otvorila četiri poglavlja pregovora, pri čemu kao mjerodavna važe ona o reformi pravosuđa i odnosu sa Kosovom. Za pozitivnu ocjenu Beograd može da zahvali ne unutrašnjim reformama, već dosljednim zalaganjem za regionalno pomirenje. Tome treba dodati i napredak na planu makroekonomske stabilizacije. Garant tog kursa je dominantna figura premijera Aleksandra Vučića. A koncentracija moći je, između ostalog, izraz nedostatka kontrole raspodjele ovlašćenja", konstatuje Noje cirher cajtung.