1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija: Govor mržnje se seli na internet

Govor mržnje više nije zvanična i medijska politika u Srbiji, ali se primjeri govora mržnje sve više sele na internet. Da li je to mišljenje ćutljive većine u Srbiji ili višak negativnih emocija kod pojedinaca?

Srbija više nije mjesto u kome politički zvaničnici podstiču i podržavaju govor mržnje, ali ta vrsta negativnog diskursa nije nestala iz javnog života. Srpski parlament je i dalje mjesto gdje se povremeno može čuti govor mržnje, a ta vrsta javnog obraćanja nije nestala ni iz tradicionalnih medija u Srbiji. Pozivi na nasilje, etnička mržnja, ksenofobija, prijetnje nacionalnim i seksualnim manjinama, ipak sve više mjesta nalaze na Internetu, tačnije na raznim forumima, društvenim mrežama, i medijskim sajtovima.

Monitor se zrcali u oku

Probleme prave komentari, a postojeća regulativa ne pruža mogućnost za reagovanje

Šuplji zakonski propisi

Zakonska regulativa koja bi trebalo da se pozabavi govorom mržnje na Internetu nije potpuna, ističe za DW Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM). Postoje odredbe Zakona o javnom informisanju, kao i Zakona o zabrani diskriminacije, koje o tome govore, ali i dalje nije regulisano da li je Internet medij, kaže Antonijević: „Ono što predstavlja posebnu teškoću su komentari koji se nalaze na pojedinim sajtovima, i koji u najvećoj mjeri sadrže govor mržnje i pozivanje na nasilje. A na te pojave po postojećoj regulativi veoma teško možete da reagujete, i veoma teško možete na odgovornost pozivati urednike koji takve komentare ne skidaju sa svojih sajtova.“

Najdrastičniji primjeri govora mržnje na Internetu su oni u kojima se poziva na direktno nasilje i obračun sa pojedincima, a zabilježeno je čak i objavljivanje adresa aktivista za ljudska prava, upozorava Antonijević: „To su direktni pozivi na nasilje, direktni pozivi na linč, i oni zaslužuju punu pažnju policije i tužilaštva, i nadamo se da će jasno procesuiranje biti jasna poruka države da će se tako nešto sprečavati. Ljudi moraju biti svjesni da sve što postavljaju na Internet može biti predmet nekog postupka, a naročito kada se ta čitava oblast uredi na adekvatniji način.“

Selidba mržnje na internet

Ilustracija: internet i bezbjednosne službe

Policija treba bolje paziti i otvoriti oči, smatraju analitičari

Milan Antonijević pri tome kaže kako ne misli da je ono što se može pročitati u komentarima koji sadrže govor mržnje zapravo mišljenje neke tihe većine Srbije, već da je to prije svega stav pojedinaca. Slično mišljenje dijeli i Dragan Popadić, socijalni psiholog. Popadić za DW kaže da se govor mržnje samo pomjerio tamo gdje je manje kažnjiv, a efekti su pojačani, a to je Internet: „Dakle, ne mislim da to neki veliki broj ljudi širi. Međutim, tu postoji opet ta opasnost da drugi ljudi to prihvate kao normalno i kao neku uobičajenu praksu. Po principu 'zašto da ne'; ako se uzdržavaju u svakodnevnoj komunikaciji od psovanja, vrijeđanja i slično.“

Mediji ohrabruju govor mržnje?

Dragan Popadić kaže kako je teško napraviti neki precizan psihološki portret ljudi koji šire govor mržnje na Internetu: „Ono što njih karakteriše je izrazito ekstremno negativan stav prema onome o čemu govore, tačnije mrzilački odnos prema tome. Istovremeno, imaju i jedan odnos krajnje netolerancije, nekulture, kako god da to nazovemo, prema drugima, pogotovu prema neistomišljenicima.“

Ne može se reći da svi mediji puštaju govor mržnje u svojim komentarima, skreće pažnju Antonijević. Postoje mediji koji se bave moderacijom i brisanjem komentara koji sadrže govor mržnje, ali još uvijek postoje i brojni mediji koji to ne rade, kaže Antonijević.

Autor: Ivica Petrović
Odgovorna urednica: Marina Martinović