1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srbija ali ne i BiH ima pravo na pomoć iz EU-fondova

Novi plimni val spušta se niz rijeku Savu i približava se ugroženim područjima. Mediji na njemačkom jeziku prenose kako je posebno teška situacija u Orašju. Narod se pita: "U kojoj to prokletoj zemlji živimo?"

O privrednim posljedicama katastrofalne poplave u Srbiji i BiH piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"U BiH i Srbiji razočarenje izazivaju izvještaji o tome kako pojedini trgovci zloupotrebljavaju nevolju ljudi i dižu cijene vode i namirnica. U Srbiji se već naziru i privredne posljedice ove poplave stoljeća.

Prizor iz Krupnja u Srbiji

Prizor iz Krupnja u Srbiji

Centralni projekat novog premijera Aleksandra Vučića, konsolidacija budžeta, sada je u opasnosti. Vlada u Beogradu je namjeravala da u ovoj godini uštedi oko 400 miliona eura. Čini se da zbog obima šteta i predstojeće obnove infrastrukture ovaj cilj više nije realan. Evropska komisija najavljuje da ukoliko štete pređu 0,64 odsto ukupnog društvenog proizvoda Srbije, ova zemlja može da računa s pomoći koja može da iznosi i milijardu eura.

U BiH, koja proteklih dana prolazi kroz najveća razaranja od završetka rata, situacija je nešto komplikovanija. Ova zemlja, za razliku od Srbije, nema status kandidata za prijem u EU, pa ne može ni da računa na pomoć iz fondova za obnovu", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Bitka za nasip na Savi

Vatrogasci iz Austrije se od nedjelje (18.5.) uveče bore sa vodenom stihijom u Posavini. Oni su još tokom tog dana iz poplavljenih područja uz pomoć čamaca izvukli oko 70 osoba, piše list Standard. Ovaj list prenosi rieči Roberta Pölza, koji je šef austrijske ekipe spasilaca.

Spasioci evakuišu stanovništvo

Spasioci evakuišu stanovništvo

"Region oko Orašja u kojem se nalaze naše ekipe nešto je niži od okoline i zbog pucanja brana na Savi sada se puni vodom kao da je velika kada. Danas će se vidjeti da li su vlasti u stanju da zatvore rupe na nasipima kod Šamca. Ukoliko im to ne pođe za rukom poplavom će biti ugroženo još oko 25.000 ljudi. Za mnoge će jedini izlaz predstavljati bijeg u Hrvatsku.

Mi obilazimo poplavljena područja čamcima i nudimo ljudima da ih izvučemo na sigurno. Mnogi ne žele da napuste kuće. To nam otežava posao jer onda poslije moramo da idemo noću da ih spašavamo. Nivo vode stalno raste. Da se ovakva poplava dešava u Austriji, onda bi mogli da očitamo nivo vode na svakom potoku, rijeci ili nasipu. U BiH nema tih mjernih sistema i teško je bilo šta planirati. Trenutno se jedino bavimo spašavanjem ljudi - od akcije do akcije", izjavljuje za list Standard šef austrijske ekipe vatrogasaca koja broji 53 osobe.

Za sve je kriva Conchita Wurst

O snižavanju nivoa rijeka u centralnoj BiH, ali o povećanju nivoa rijeke Save piše i list Tageszeitung iz Berlina.

U Doboju se smanjio nivo vode

U Doboju se smanjio nivo vode

"Pukla je brana u Šamcu i oko 30.000 stanovnika se bori sa vodenom masom. I dalje je krajnje kritično stanje u Bijeljini i Brčkom. Tamo gdje je nivo vode opao ostala je pustoš. Uz gomile mulja, regionu sada prijete odroni zemlje. Obronci bosankohercegovačkih brda su natopljeni vodom i razmekšani su, opasnost prijeti čitavim selima. Neke kuće su već uništene u odronima. "U kojoj to prokletoj zemlji živimo?", pita se jedan seljak. Odron je uništio njegovu njivu, ali mu je kuća ostala pošteđena. U Maglaju i Doboju su počeli radovi na rasčišćavanju. Sunce sija i mulj će brzo da se stvrdne. Tamo gdje ostaju bare množe se rojevi komaraca.

Strahuje se od izbijanja epidemije. Leševi životinja mogu da zagade vode i može da dođe do širenja tifusa ili hepatitisa. U poplavljenim područjima je kolabrirao sistem vodosnabdijevanja. Dostava namirnica i vode stanovništvu otežana je i zbog komplikovane strukture vlasti, ovlaštenja raznih organa vlasti se preklapaju. Na sve to sada se dodaje i strah od mina.

Pristiže i pomoć evropskih država. I privatne organizacije šalju pomoć i humanitarce. Potpuno druge brige imaju vladike pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori. Krivicu za katastrofu prebacuju na Conchitu Wurst, pobjednika Eurosonga. Oni tvrde da Bog slanjem poplave upozorava ljude na propast običaja", piše Tageszeitung.

Poplava, mulj i mine

O opasnosti koju predstavljaju mine zaostale iz rata piše i list Süddeutsche Zeitung.

Pomoć pristiže iz raznih zemalja (na slici prikupljanje pomoći u Makedoniji)

Pomoć pristiže iz raznih zemalja (na slici prikupljanje pomoći u Makedoniji)

"Voda i odroni zemlje su odnijeli ne samo znakove upozorenja nego i mine iz područja gdje se nalaze registrovana minska polja. Niko ne zna koliko mina je pomjereno i da li će ih vodene mase odnijeti čak i nizvodno do Srbije.

Nakon rata u BiH u toj zemlji je uklonjena samo trećina smrtonosnih naprava, upozorava Goran Ždrale iz centra za deminiranje MAC. U BiH još uvijek postoji 9400 registrovanih minskih polja sa oko 120.000 mina. Od kraja rata u eksplozijama ovih eksplozivnih naprava poginulo je oko 600 ljudi. Sada se svima sveti to što je proces deminiranja tekao tako sporo", upozorava Süddeutsche Zeitung.

Preporuka redakcije