1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbi protiv spomenika Hrvatima

Udruženja ratnih vojnih invalida iz Zrenjanina ne dozvoljava da u tom gradu bude postavljena spomen-ploča na mjestu nekadašnjeg logora za Hrvate u mjestima Stajićevo i Begejci. U znak protesta štrajkuju i glađu.

default

Srpski vojnici u Vukovaru 1991. godine

Članovi Udruženja zbog svega traže i smjenu predsjednika Skupštine grada Zrenjanina Aleksandra Martona, koji je prije dva mjeseca primio u posjet predstavnike Udruženja pravnika “Vukovar 1991.” iz Hrvatske i tom prilikom izrazio razumijevanje za njihovu inicijativu da se postavi spomen-ploča.

Jovanka Pavlović iz zrenjaninskog veteranskog udruženja kazala je da u tom gradu prvo mora biti podignut spomenik palim srpskim borcima u ratovima iz devedesetih godina prošlog stoljeća: “To ne smije da se uradi prije nego što se podigne jedno spomen-obilježje, jer mi imamo 50 ljudi koji su stradali u ratovima od 1990. do 1999. godine. Oni su dali život za ovu zemlju, oni nisu bili političari, već patriote.”

Vukovar - Großbild

Vukovar - Tragovi rata još su vidljivi

Tamo su bili logori...

Predsjednik zrenjaninske gradske skupštine Aleksandar Marton ostao je pri svom ranijem stavu da podržava postavljanje spomen-obilježja u Stajićevu i Begejcima: “Ratno ludilo devedesetih godina je pokazalo da je bilo puno neljudskosti a malo ljudskosti i da baš zato što treba da pružimo ruku jedni drugima: mi Hrvatima, Hrvati nama, potrebni su nam ovakvi gestovi. Uostalom, niko ne negira da je u Stajićevu i u Begejcima bilo to što je bilo. Zaista, tamo su bili logori, tamo su neki ljudi bili zatočeni …”

Marinika Čobanu je kao mlada novinarka 2002. godine sasvim slučajno saznala da su u Stajićevu i u Begejcima krajem 1991. godine postojali logore za Hrvate. Ona je, naime, došla izvještavati o podizanju crkve u susjednom selu: “Sasvim slučajno sam u razgovoru sa mještanima saznala da ni jedan sveštenik ne želi da osvešta tu crkvu iz prostog razloga što su cigle koje su u nju zazidane dobijene od susjednog sela Begejci, i to od građe štala gdje su se nekad nalazili hrvatski zarobljenici, odnosno logoraši.”

Zerstörtes Haus in Vukovar

Tek jedna od brojnih vukovarskih ruševina

...neki ni danas o tome ne žele govoriti

Te 2002. godine mještani su Marinki Čobanu u kameru ispričali detalje o logorima: “On je pred kamerom crtao kako je izgledalo to područje, kako je bilo ograđeno žicom, gde su stajali vučjaci, ko je tu smio da ulazi, gdje se nalazila baraka, gdje su bili smješteni zarobljenici. Ljudi su prosto živjeli u štali.”

Međutim, svjedoci koji su govorili pred kamerama samo nekoliko dana kasnije odbili su mogućnost da svjedoče pred sudom o ovim logorima pa je to i dan-danas ostalo tabu-tema.

Udruženje pravnika Vukovar 1991. i Udruženje branitelja i logoraša Domovinskog rata najavili su prije nekoliko dana da će 3. listopada vukovarski branitelji, ranjenici i civili obići nekadašnji logor Stajićevo i tu podići spomen-ploču. Udruženja iz Srbije poručila su da im to neće dopustiti i zatražila od nadležnih organa da spriječe dolazak građana Hrvatske. Drugim riječima, ne bude li pameti, sigurno će biti incidenata.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. urednica: Zorica Ilić