1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

SPP: Tehnički ili politički razlozi odgode

Teško je povjerovati da najveća i najskuplja prevodilačka služba u svijetu sa oko 4.200 zaposlenih, na čija se primanja godišnje potroši oko milijardu eura, nije bila u stanju za dva mjeseca uatorizirati tekst SPP-a.

čin. Jedino nedostaje ono glavno - text sporazuma.

Sve je spremno za istorijski čin. Jedino nedostaje ono glavno - text sporazuma.

„Nikakve dileme oko datuma potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine, od sredine prošle sedmice više ne postoje, a sve izjave u vezi s mogućim potpisivanjem samo engleske verzije Sporazuma, nemaju nikakvog osonova“, potvrđeno je za RDW u briselskom sjedištvu slovenačkog predsjedništva Evropske unije.

Potvrđeno je takođe da administrativno-tehnički poslovi prevođenja, jezično-pravna autorizacija i konačna provjera Sporazuma i Privremenog sporazuma koji će biti na snazi do čina ratifikacije prvog međunarodno-pravnog akta između EU i BiH, zasigurno mogu biti završeni do sredine juna.

Da bi svi ovi poslovi bili završeni do prvog junskog zasijedanja Ministarskog vijeća (16. i 17. juna), početkom ovog mjeseca je, po odobrenju Generalnog sekretarijata i Evropske komisije, angažovana i jedna privatna prevodilačka agencija u Briselu koja je ocijenjena kompetentnom za autorizaciju Sporazuma na bošnjačkom jeziku, jedinom južnoslavenskom jezičnom varijantom s kojim administracija EU do sada nije imala nikakvog iskustva.

BiH nije izuzetak

Uatorizirati tekst Sporazuma o pridruživanju je u najvećem dijelu šapirografski, tipski i rutinerski akt.

Uatorizirati tekst Sporazuma o pridruživanju je u najvećem dijelu šapirografski, tipski i rutinerski akt.

Prevođenje Sporazuma na svih 22 službena jezika EU i jezično-pravna autorizacija su, trvrde u Sekretarijatu Vijeća ministara, bili neminovnost „jer su Francuska, Njemačka i još neke zemlje do sada u sličnim situacijama uvijek insistirale da ovako važne međunarodno-pravne akte potpisuju na maternjem, a ne na engleskom jeziku“. U slučaju bh. Sporazuma, francuski i njemački stalni predstavnici u zajedničkim tijelima u Briselu, kao glavni argument navode činjenicu da se nikada ranije nije dogodilo da je Sporazum o pridruživanju ili neki drugi ugovorni akt Evropske unije, bio potpisan samo na jednom od službenih jezika Unije.

Na promjenu ovakvih stavova nije mogla uticati ni činjenica da u ceremonijalnom postupku odobravanja Sporazuma, potpise na ovaj akt stavljaju samo predsjedavajući Evropske unije, evropski povjerenik za proširenje u ime Komisije i predstavnik zemlje na koju se Sporazum odnosi. Prema dosadašnjoj praksi, ceremonijalni primjerak Sporazuma se uvijek potpisivao samo na engleskom, a sve zemlje članice Unije su svoje primjerke Sporazuma potpisivale kasnije tokom zasijedanja Ministarskog vijeća i izvan objektiva kamera i medijske pompe.

BiH je kolateralna šteta

Potpisivanje sporazuma sa BiH je planski ostavljeno iza Srbije

Potpisivanje sporazuma sa BiH je planski ostavljeno iza Srbije

Ma koliko argumenti administracije u Briselu o tehničkim razlozima odgađanja bh. Sporazuma sa Evropskom unijom na prvi pogled izgledali ubjedljivo, bolje upućenima u funkcioniranje briselskih institucija teško je povjerovati da najveća i najskuplja prevodilačka služba u svijetu sa oko 4200 zaposlenih, na čija se primanja godišnje potroši oko milijardu eura, nije bila u stanju za dva mjeseca uatorizirati tekst Sporazuma o pridruživanju koji je, uz sve svoje specifičnosti za svaku zemlju, ipak u najvećem dijelu šapirografski, tipski i rutinerski akt.

U dopisničkim krugovima u Briselu, pogotovo među zapadnim novinarima iz zemalja EU, vlada nepodijeljeno uvjerenje da je u završnoj fazi verifikacije Sporazuma o pridruživanju, BiH planski ostavljena iza Srbije kojoj je, zbog kompenziranja Kosova, namijenjena pozicija predvodnika među zemljama zapadnog Balkana. Albanski, crnogorski i makedonski diplomati u sjedištu Evropske unije smatraju da su, osim BiH, svojevrsna kolateralna šteta takve orjentacije zvaničnog Brisela i njihove zemlje, čije je približavanje Evropskoj uniji usporeno uprkos gotovo svakodnevnim ohrabrujućim proklamacijama evropskog komesara za proširenje Olija Rena (Olli Rehn).

Među brojnim argumentima navodi se činjenica da je „mapa puta“ za bezvizni režim uručena prije Srbiji koja ima tek potpisani, ali „zamrznuti“ Sporazum o pridruživanju, nego Makedoniji koja je u statusu kandidata od 17. decembra 2005. godine.

Bosna i Hercegovina je, takođe, jedina zemlja u regionu s kojom još uvijek nije otvoren ni dijalog o bezviznom režimu, startni datum takvih pregovora još zvanično nije utvrđen, niti je u ovom momentu poznato do kada bi „mapa puta“ za Bosnu i Hercegovinu mogla biti završena u Briselu.