Sport kao dopunska terapija u liječenju raka

Sport je sastavni dio terapije u borbi protiv raka, smatra Freerk Baumann. Ovaj 35-godišnjak vodi radnu grupu koja na Njemačkoj akademiji za sport u Kelnu istražuje uticaj sportskih aktivnosti za vrijeme i nakon terapije za liječenje raka. Rezultati studije su sljedeći: Sport poboljšava kondiciju i izdržljivost pacijenata i smanjuje stres, što se dobro vidi na krvnoj slici. Ali prvi korak je za pacijente težak, kaže Freerk Baumann: "Prepreka je zapravo strah, nesigurnost. Studije pokazuju da se, nakon postavljanja dijagnoze, nivo aktivnosti smanjuje za 30%. Ali studije pokazuju da je to velika greška. Ništa ne predstavlja veći rizik od odluke da poštedite sebe fizičkih aktivnosti."

Strah da rade nešto pogrešno pacijentima treba da otkloni terapija kretanja. Svaki pacijent koji boluje od raka i koji učestvuje u studiji Akademije za sport u Kelnu, najprije se ispituje da li je spsoban da se bavi sportom. Podvrgnut je testu izdržljivosti i kondicije, pravi se krvna slika i snima EKG-e uz test opterećenja. Potom dolazi psihološki test. A onda dolazi terapija sportom, gdje su u rad sa pacijentima uključeni doktori, psiholozi, psihoterapeuti i sportski stručnjaci. "Tako se stiče povjerenje i sigurnost i potiskuje nesigurnost. Na početku vas stručnjaci uvode u vježbe a kasnije ste u stanju da ih sami radite", smatra Freerk Baumann:

Vrstu sporta prilagoditi individualnim potrebama pacijenta

Važno je međutim da se sportske aktivnosti prilagode svakom pacijentu pojedinačno, zavisno od vrste raka koju ima i terapije kojom se liječi. Hemoterapija tako utiče na ritam srca, leukemija posebno slabi imunološki sistem. Isti trening ne može se preporučiti svakom pacijentu. Stoga se postavlja pitanje koja je optimalna sportska terapija za oboljele od raka. Kod pacijentkinja oboljelih od raka dojke dijapazon treninga je širok: od jednostavnih vježbi za jačanje kondicije do dugih šetnji ili biciklističkih putovanja nakon terapije, recimo prevaljivanja 500 km preko Alpi u pravcu Venecije, 1.400 km biciklom od Kelna do Marseja ili 800 km pješačenja po Sjevernoj Španiji.

Elisabeth Braun učestvovala je u ovoj studiji. Ona je pobijedila rak dojke i smatra da su tome doprinjeli pozitivni efekti bavljenja sportom. " Da se nisam bavila sportom bila bih izolovana i puno usamljenija. Ja se danas puno više bavim sportom nego prije izbijanja bolesti." Proteklih godina se u Njemačkoj povećala svijest o neophodnosti sporta u liječenju raka. Nedostaju međutim sistematski programi, koje bi finansirale zdravstvene ili kako se u Njemačkoj nazivaju bolesničke kase. Dr. Freerk Baumann smatra da moraju postojati kvalitetne ponude za bavljenje sportom koje se odnose na pacijente sa onkologije. On smatra da se u Sportske i fitnes centre ili Centre za rehabilitaciju moraju implementirati posebni programi za podršku pacijentima oboljelim od raka.

Autor: Andreas Sten-Ziemons / Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Zorica Ilić