Sporazum Srbije i Kosova ostavio nedoumice | Politika | DW | 10.08.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sporazum Srbije i Kosova ostavio nedoumice

Sporazum Srbije i Kosova ostavio je mnoge nedoumice, iako su pojedinačno navedene sporne tačke. Rezultat se različito tumači i u Beogradu i Prištini, a na Kosovu se smatra kako je položaj Prištine nešto bolji.

default

Prema sporazumu, KFOR će nadzirati granične prijelaze Jarinje i Brnjak najmanje do 15. rujna. Preduvjet svakog sporazuma je i uklanjanje barikada, što se postepeno događa na terenu. Srbija nema prigovora na način kako se on provodi, jer kako je izjavio tajnik u srbijanskom Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović, međunarodne snage su "tolerantne kada je u pitanju rok za uklanjanje barikada". Uopće, sporazum su čelnici Srbije ocijenili "dobrim, mada ne i idealnim" i donekle čudi kako je i Priština ovaj sporazum predstavila kao - vlastitu pobjedu i utvrđivanjem suvereniteta na sjeveru Kosova.

Kupovina vremena

Grenzabkommen im Norden des Kosovo Serben entfernen sicht nicht von Barrikaden

Barikade na sjeveru Kosova neugodno podsjećaju na situaciju u BiH i Hrvatskoj 1991. i 1992.

Istina je vjerojatno negdje na sredini, smatra kosovski analitičar i ekonomski ekspert Ibrahim Redžepi: "Vlada doza zbunjenosti ovim sporazumom jer se ono, kako ga predstavlja kosovska Vlada, ne poklapa s onim što govore Boris Tadić i kosovski Srbi. Sporazum je zapravo način da se kupi vrijeme, da se smanje napetosti i nije trajno rješenje koje će zadovoljiti Prištinu.“Afrim Hoti, politolog sa Prištinskog sveučilišta, ukazuje kako se čuju sve glasniji pozivi i Beogradu i Prištini neka se vrate za pregovarački stol. Hoti smatra da se i kosovski Srbi mogu radovati sporazumu jer on zaustavlja šverc i kriminal."Sporazum koristi i jednima i drugima. Srbi konačno mogu ukloniti barikade dok kosovska strana ima bolju poziciju pred slijedeću rundu pregovora. Provodi se odluka Prištine o reciprocitetu ekonomskih odnosa sa Srbijom, iako dva granična prijelaza nisu sasvim ovisna o Prištini, nego i od KFOR-a."

Poređenje s Hrvatskom

Prištinski analitičar Bajram Redžepi ipak je oprezan i poziva međunarodnu zajednicu da dobro promatra, što se tamo zbiva: "Slike sa sjevera Kosova me podsjećaju na prve dane rata u Hrvatskoj. Ali mi više nismo u 1990. ili 1991. godini i ne mogu niti zamisliti da će doći do ozbiljnije eskalacije. Usprkos tome, zaoštravanje je uvijek moguće i međunarodna zajednica mora biti mnogo aktivnija i da vrši pritisak i na Prištinu i na Beograd kako bi se došlo do trajnog rješenja.“

Autori: Esat Ahmeti
Odg. urednica: Jasmina Rose