1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sporazum o iranskom atomskom programu - sankcije i prijetnje

Iranski predsjednik Hasan Rohani se nalazi pod pritiskom: Iz Washingtona i od konzervativaca u Teheranu. Njegova prijetnja da će odsutati od Sporazuma o atomskom naoružanju je poziv u pomoć, smatra Matthias von Hein.

Politika je puna paradoksa. Više nego igdje drugo pokazuje se to na Bliskom istoku. Tamo je iranski predsjednik Hasan Rohani upravo doveo u pitanje najveći vanjskopolitički uspjeh njegovog mandata. Pri tome se može poći od sljedećeg: Sigurno nije Rohanijeva želja da odustane od dogovora o nuklearnom naoružanju postignutog 2015. godine. Njegova prijetnja da će u slučaju daljih sankcija SAD odustati od sporazuma može se shvatiti kao poziv u pomoć da se ne dozvoli da stvari odu tako daleko.

Sporazum o atomskom naoružanju ima mnogo neprijatelja: u Washintgonu, u Tel-Avivu, u Rijadu, ali i u Teheranu. A iranski protivnici se mobiliziraju. Paradoksalno je da je to povećano od kako je Rohani na posljednjim izborima u maju odnio pobjedu velikom većinom. Konzervativni establišment, vođen moćnim religioznim vođom Ali Hamneijem, od tada radi sve kako bi Rohaniju smanjio prostor za djelovanje i ubio nadu u otvaranje Zapadu, što žele Rohani i većina stanovništva.

Hasan Rohani je tokom svog prvog mandata investirao mnogo svog političkog kapitala u približavanje Zapadu i sporazum o atomskom naoružanju. Sada mu se vraća kao bumerang jer se Iranu uskraćuju dividende od sporazuma o atomskom naoružanju. To pokazuje vlada u Washingtonu koja stoji na kursu konfrontacije sa Teheranom, donosi nove sankcije i očito traži put kako da raskine ugovor o atomskom naoružanju i govori o promjeni režima u Teheranu.

Matthias von Hein (DW/M. von Hein)

Matthias von Hein

Američke sankcije

Američka politika koja se zasniva na uvođenju sankcija vodi također tome da se europske firme suzdržavaju od angažmana u Iranu jer se plaše kaznenih mjera iz Washingtona. To posebice važi za banke i financijske institucije. No bez njihove pomoći u financiranju ne može se odvijati trgovina. Kao rezultat toga europske firme nisu regulirane u Briselu, već u Washingtonu. Iranska intergacija u svjetsku ekonomiju tako ostaje nemoguća.

Agresivna politika Washingtona jača jastrebove u Teheranu. Rohani to mora uzeti u obzir. Tek u nedjelju je parlament povećao budžet za raketni program i Revolucionarnu gardu. I naravno da vlastodršci u Iranu gledaju i u pravcu Sjeverne Koreje. Kim Jong-Un u cilju preživljavanja njegovog režima igra na kartu nukleranog zastrašivanja - tim više što je pritisak iz vana veći - i to do sada uspješno. Moguće je da i neki u Teheranu žele povratak na nuklearni program.

Sporazum o nueklarnom naoružanju je svijet učinio sigurnijim

Pri tome je jedno sigurno: Sporazum funkcionira. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je u šest izvještaja potvrdila da Iran poštuje "Joint Comprehensive Plan of Action" (JCPOA) Sporazuma. Jasno je jedno: Iran je više udaljen od atomskog oružja nego prije tri godine. Svijet je postao sigurniji. To je mnogo! Naravno ne smije se od sporazuma o nuklearnom naoružanju očekivati da on postigne stvari s čijim ciljem nije ni postignut kao što su iransko dobro vladanje u drugim političkim i konfliktnim područjima kao što su primjerice Sirija, Irak ili Liban.

Utoliko je važnije da se Europljani i dalje zalažu ne samo za Sporazum o atomskom naoružanju, već općenito za jačanje usmjerenih snaga u Iranu. Kao što je to bio slučaj prije deset dana kada je europska šefica diplomatije Federica Mogherini boravila u Teheranu na svečanoj inauguraciji Rohanija na mjesto predsjednika Irana.

Preporuka redakcije