1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Sporazum iz Osla: Zabrana kasetnih bombi?

Sporazum iz Osla jedan je od najvažnijih koraka u pravcu razoružavanja u svijetu. Konvencija predviđa da se u roku od osam godina unište sve zalihe kasetnih bombi. SAD, Rusija, Kina i Izrael neće potpisati sporazum.

default

Ovako izgleda unutrašnjost rakete, kojom se sa zemlje lansira kasetna bomba

Za izradu sporazuma iz Osla, kojim se zabranjuje proizvodnja, skladištenje i upotreba kasetnih bombi bilo je potrebno manje od dvije godine. Riječ je o posebno podmuklim rasprskavajućim bombama. Kada se osuši tinta sa potpisa sporazuma, Uliju Ankenu (Uli Anken) iz organizacije Handicap International pašće kamen sa srca. Ova nevladina organizacija je zajedno sa mnogim drugim humanitarnim organizacijama dala veliki doprinos u izradi sporazuma. "Konačno je, i to iz humanitarnih razloga, došlo do bitnog pomaka i promjene svijesti na međunarodnom planu. Kompletno se zabranjuje ova vrsta oružja, zbog teških posljedica, koje za živu silu ostavlja dugo vremena nakon upotrebe", kaže Uli Anken. Kasetne bombe mogu se baciti iz aviona ili lansirati raketom sa zemlje. Kada se iz aviona izbaci kasetna bomba, ona se otvara i iz nje ispada i do 1000 malih bombi, koje se rasprše u širokom radijusu po određenoj teritoriji. Dio tih bombi tzv. zvončića ne eksplodira već ostaje aktivno i nakon pada na zemlju, djelujući poput nagaznih mina. To je posebno problematično, smatra Dominik Lu (Dominique Leu) iz Međunarodnog Crvenog krsta i dodaje: "Od 1000 malih bombi, do 40% ne eksplodira. Kada se okonča rat i civili vrate kućama i počnu obnavljati svoje domove, izloženi su velikoj opasnosti. Ako nagaze na takve bombe, one odmah eksplodiraju."

Verwundetes Kind wird nach einem Luftangriff auf Beirut behandelt

Dijete, koje je u eksploziji kasetne bombe, stradalo u Libanu


SAD, Rusija, Kina i Izrael neće potpisati Sporazum iz Osla


13.000 ljudi je, kako bilježi organizacija Handicap International, stradalo od eksplozija malih bombi, koje su u sastavu kasetnih. Međutim, ljudi koji stradaju u najvećem broju slučajeva uopšte nisu registrovani. Eksperti smatraju da je 100.000 ljudi stradalo od ovih bombi. Među njima je veliki broj djece. Kasetne bombe su nakon 2.svjetskog rata upotrijebljene u najmanje 25. sukoba, u zemljama kao što su BiH, Afganistan, Irak, Laos, Čečenija, Vijetnam, u Libanu 2006 i sada u posljednjem sukobu u Gruziji. Iskustvo sa međunarodnim sporazumima o zabrani oružja pokazuje da su oni ipak sredstvo pritiska i na zemlje, koje ih ne žele potpisati. Sporazum već pokazuje dejstvo, smatra Uli Anken iz organizacije Handicap International i dodaje da se u Gruziji pokušala zataškati upotreba kasetnih bombi i da je zemljama neprijatno priznati da su upotrijebile ovo podmuklo oružje, od kojeg strada puno mališana. Ove godine je 28 zemalja proizvelo kasetne bombe, među njima i Njemačka, koja spada u 15 zemalja, koje izvoze ovu vrstu oružja. Njemačka vlada je najavila da će potpisati sporazum iz Osla. Sporazum međutim neće potpisati najveći proizvođači kasetnih bombi: SAD, Rusija, Kina i Izrael.