Spor u EU oko prepuštanja banke podataka SAD-u
29. novembar 2009U Evropskoj Uniji izbio je spor ne samo zbog sadržaja sporazuma već i zbog načina, na koji se on hoće nametnuti. Ako sporazum sa SAD-om o razmjeni podataka vlade zemalja članica EU ne prihvate po kratkom postupku, prije nego što Evropski parlament uspije da se umiješa, slijede sporovi i diskusije ne samo o konkretnom sadržaju, nego i o principima. „To stvara utisak da se nešto krije od nas. Postupak koji se sada predlaže neprihvatljiv je za Evropski parlament", kaže konzervativni poslanik Manfred Weber.
To nisu provokacije, već niski udarci
Prema njegovom mišljenju predmet kritike je prije svega stavka, kojom je planirano da sporazum sa SAD prihvate ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa na sjednici 30 novembra, dan uoči stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma prema kome bi i Evropski parlament morao dobiti pravo saodlučivanja. Nezavisno od stranačke pripadnosti, evropski poslanici su generalno ljuti zbog toga. Tako liberal Aleksander Alvaro kaže: „To više nije ni provokacija, to je nizak udarac, ispod pojasa. Pre svega ako se pogleda sadržaj sporazuma. Građani Evropske unije imaju razloga da se pitaju neće li podaci o njihovim platama, stanarini i sličnom završiti negdje u Rusiji, Kini ili SAD-u", kaže Alvaro. Principijelno je moguće da SAD trećim zemljama stave na raspolaganje podatke o građanima Evrope. Međutim, kod takozvanog SWIFT sporazuma najvažnije je to što će američke vlasti dobiti legalan uvid u podatke SWIFT-a koji svakodnevno obavlja 15 miliona bankarskih transakcija.
Sumnjiv doprinos borbi protiv terorizma
Zsastupnica evropskih socijaldemokrata Birgit Sippel ne vidi zašto bi svi ti podaci završavali u SAD i kaže: „Stalno se tvrdi da je to važno za borbu protiv terorizma. Međutim, danas nema nijednog dokaza da bi ta poplava podataka na bilo koji način predstavljala efikasan doprinos borbi protiv terorizma", kaže Sippelova. Poslanik Weber dodaje da mora postojati ravnoteža između zaštite podataka i potrage za teroristima i to u skladu sa evropskim standardima: „U slučaju SWIFTa u pitanju su osjetljivi podaci, lični podaci koje svako smatra povjerljivim. Zato to pogađa direktno svakog građanina. Mi, evropski poslanici, želimo da za evropske podatke važe i evropski standardi o njihovoj zaštiti", kaže Manfred Veber.
Međutim, većina vlada smatra da su koristi od saradnje sa SAD veće od eventualne štete. Velika Britanija, Španija i trenutno predsjedavajuća EU Švedska su za sporazum, dok Francuska, Finska i Njemačka više ne prijete vetom.
Međutim, ako prelazni sporazum sada i stupi na snagu, nakon godinu dana mora biti zaključen stalni. I tada su neizbježni teški pregovori Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta.
Autor: Suzane Hehn/Nenad Briski
Odg. urednik: Jasmina Rose