1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spor oko radioaktivnog nasljeđa Hladnog rata

19. oktobar 2016

Koje značenje ima odustajanje Rusije od sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o uništenju plutonija koji se koristi u vojne svrhe?

https://p.dw.com/p/2RNbu
Russland Atomkraft Wiederaufbereitungsanlage in Osjorsk
Foto: Imago

Ruska Duma se ove srijede (19.10.) izjašnjava o prijedlogu zakona koji je prije svega u inozemstvu podignuo dosta prašine. Radi se o obustavi sporazuma između Rusije i SAD-a o uništenju plutonija koji se koristi u vojne svrhe. Ruski predsjednik Vladimir Putin je taj korak najavio već početkom listopada. Potvrda te odluke u ruskom donjem domu parlamenta (Duma) u kojem vladajuća stranka "Ujedinjena Rusija" ima ustavnu većinu, važi kao sigurna. Moguće je čak da odluka bude donesena jednoglasno. I u gornjem domu parlamenta, Savjetu Federacije, potvrda prijedloga zakona važi kao sigurna, tako da bi zakon mogao na snagu stupiti u narednim tjednima.   

Duma - sjednica donjeg doma ruskog parlamenta
Potvrda Putinove odluke o stopiranju sporazuma s SAD-om bi mogla biti jednoglasna u DumiFoto: Getty Images/AFP/N. Kolesnikova

Sporazum između ruskog državnog atomskog koncerna "Rosatom" i američkog Ministarstva za energetiku je postignut krajem 1990-ih godina i potpisan 2000. godine. On predviđa uništenje od po 34 tone plutonija koji se koristi, odnosno koji bi se mogao koristiti u vojne svrhe. To radioaktivno nasljeđe Hladnog rata je za obje strane nakon dogovorenih kraćenja njihovog arsenala atomskog oružja postalo suvišno i preskupo.

Moskva okrivljuje Washington

Putin je za svoju odluku naveo dva razloga: jedan formalni i jedan geopolitički. S jedne strane se Washington, kako je kazao, nije pridržavao metode uništenja o kojoj su se dvije sile dogovorile 2010. u jednom protokolu. Putin navodi da je bilo dogovoreno da se plutonij uništi u nuklearnim postrojenjima i time učini neupotrebljivim. Rusija je izgradila takav jedan pogon u kojem se plutonij prvo pomiješa s uranijem. Ta mješavina bi se zatim trebala koristiti u jednoj nuklearnoj elektrani u području iza Urala kako bi se proizvela energija. Sjedinjene Američke Države ne raspolažu takvim postrojenjima te su se odlučile da plutonij skladište ispod zemlje. S ruskog gledišta je to, međutim, problem, kako je istaknuto, jer bi se taj nuklearni materijal teoretski ponovno mogao koristiti.

Kao drugi razlog za svoju odluku je Putin naveo "kardinalnu promjenu" u odnosima između Rusije i SAD-a. Šef Kremlja je u svome dodatnom objašnjenju o prijedlogu zakona naveo čitav niz negativnih razvoja po tom pitanju: od povećanog vojnog prisustva SAD-a i NATO-a u Istočnoj Europi do sankcija Zapada koje su uvedene nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.

Hillary Clinton i Sergej Lavrov
Clinton (tada ministrica vanjskih poslova SAD-a) i njezin ruski kolega Lavrov su 2010. potpisali protokol o uništenju plutonija u vojne svrheFoto: Imago

Moskva je samo onda spremna ponovno provoditi Sporazum o uništenju plutonija, kad se uklone ti problemi, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Rusija ne očekuje samo ukidanje američkih sankcija, već i odštetu za gospodarsku štetu koja je načinjena zbog sankcija, ističe se iz Moskve.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, demantirao je međutim izravnu povezanost, rekavši da nije korektno govoriti o "potraživanjima" Moskve. Putin je samo detaljno obrazložio pozadinu za svoju odluku. 

Bez vojne podrške

U Rusiji je ta najava naišla na pozitivan odjek. Većina političara su taj korak pozdravili kao logičnu konzekvencu. Plutonij u vojne svrhe će zbog ugrožavanja iz SAD-a biti potreban, glasi ocjena u nekim komentarima. To je, međutim, u suprotnosti sa službenim stavom Moskve. Rusija je obećala da sačuvani plutonij neće koristiti u vojne svrhe.

Vladimir Putin
Putin je naveo dva razloga zašto želi prijekid Sporazuma o uništenju plutonija u vojne svrheFoto: picture-alliance/AP Photo/M. Klimentyev

Neki stručnjaci vjeruju da bi prijekid sporazuma bio drugi veliki odgovor Moskve na aktualnu krizu u odnosu s SAD-om nakon uvođenja protusankcija, neka vrsta plana B. Rusija je na ljeto 2014. godine uvela zabranu uvoza prehrambenih proizvoda iz zemalja koje su prije toga uvele sankcije protiv Rusije zbog krize u Ukrajini.

"Rusija ne zvecka oružjem"

No, postoje i glasovi koji više upućuju na simbolično djelovanje. "Ja ne vidim nikakve posljedice, bilo da se radi o tehničkim ili vojnim posljedicama", kazao je renomirani moskovski stručnjak za sigurnost Aleksej Arbatov u razgovoru za novinsku agenciju Interfax. Sporazum je već odavno faktično izvan snage i ne igra više ulogu, kazao je on. Jedan drugi stručnjak, Vladimir Dvorkin, iz moskovskog Centra Carnegie je izjavio da je ta odluka više jedan "politički korak".

Nejasno je što će se konkretno dogoditi s ruskim plutonijem u vojne svrhe. Konkretnih podataka o tome nema. Za vojnu snagu Rusije to ne bi trebalo igrati odlučujuću ulogu. Ta atomska sila prema vlastitim procjenama raspolaže s oko 130 tona plutonija u vojne svrhe, što je više nego druge atomske sile, uključujući i Sjedinjene Američke Države koje posjeduju oko 40 tona manje od toga.

Rusija "ne zvecka oružjem" i ne želi nikoga zastrašiti, pisala je "Rossijskaja Gazeta" i dodala da se ipak neće uništiti 34 tone plutonija u vojne svrhe, kako se "rivala ne bi dovelo u iskušenje da izvadi svoje oružje."