1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Spor oko iranskog atomskog programa se zaoštrava

Iranska nuklearna postrojenja u Isfahanu

Iranska nuklearna postrojenja u Isfahanu

Sjedinjene Američke Države zaprijetile su Iranu, koji je jučer otpečatio postrojenja za obogaćivanje urana, sankcijama i prenošenjem slučaja pred Vijeće sigurnosti UN-a. Njemački ministar vanjskih poslova izjavio je da ovaj ispad neće proći bez sankcija. Zabrinuta je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će o ovoj temi u petak u Washingtonu razgovarati sa američkim predsjednikom Georg Bushom. Portparol Bijele kuće Mc Lellan ponovio je sinoć izjavu, koju je Bush, kada je u pitanju Iran, dao prošle godine, prilikom posjete Njemačkoj:

0-Ton: «Iran nije Irak, mi ćemo zajednički rješavati ovaj problem, dakle skupa sa medjunarodnom zajednicom i to diplomatskim i mirnim putem. To će tako i ostati. Ako vas zanima hoće li u Iranu biti primjenjena vojna opcija, predsjednik Bush je već rekao da se takva opcija nikada ne može isključiti.»

Sankcijama, kojima se prijeti Iranu, ne može se ništa postići, tim prije što odgovarajuća odluka Vijeća sigurnosti UN-a nije realna, smatra u svom komentaru Peter Phillip i dodaje:

Evropski političari, koji se uzbudjuju zbog odluke Irana da nastavi sa obogaćivanjem urana bi svojim izjavama trebali da dodaju par temeljnih objašnjenja, koja prevazilaze ono što je o Iranu do sada poznato. Tada će javnost moći pratiti argumente onih koji prijete sankcijama.Velika Britanija, Francuska i Njemačka pokušali su diplomatskim putem Iran uvezati u jedan sistem, kakvog nigdje nema. Zato što su ove tri zemlje vjerovale da od Irana mogu tražiti nešto, što od nikoga nisu tražile. Samo zato što je Iran potpisao sporazum o zabrani širenja atomskog oružja i prihvatio dodatni protokol, on sada ne smije da nastavi sa programom obogaćenja urana, koji bi nekoj drugoj državi i bio dozvoljen. A da ne govorimo o Indiji, Pakistanu ili Izraelu, zemljama koje nisu ni potpisale sporazum o zabrani širenja atomskog oružja. Baš njih briga za to. Dakle, jedini razlog za ovakvo ponašanje prema Iranu je što medjunarodna zajednica ima duboko nepovjerenje prema vodjama ove Islamske Republike. Ako se sjetimo izjave predsjednika Mahmuda Ahmadinedzada, to može zvučati opravdano, ali nepovjerenje je postojalo i prije nego što je on došao na vlast. Ali svo to vrijeme Evropljani su slijedili svoje ekonomske interese, gledajući na Iran kao na privrednog partnera i zatvarajući oči pred povredama ljudskih prava i gušenjem sloboda. Odjednom se sada Iran pretvorio u najvećeg protivnika Zapada. Svi znaju, medjutim, da će se sankcijama Vijeća sigurnosti usprotiviti Kina i podići veto. Sankcije i inače nisu nigdje pomogle. Više može pomoći iskrenost i otvorenost. Ali ne samo od strane Teherana, već i od Evrope.