1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Specijalni samit eurozone o dužničkoj krizi

Eurozona će samanjiti interesne kamate i produžiti prispjeće dugovanja za zadužene zemlje. Dugovanja će biti odložena sa sedam i pol na 15 godina dok bi se kametne stope smanjile sa 4,5 na 3,5 procenta.

Grčka će plaćati manje kamate

Grčka će plaćati manje kamate

Lideri zemalja eurozone, čelnici EU i vodeći evropski bankari, sastali su se na vanrednom sastanaku u Briselu kako bi se dogovorili o novom paketu pomoći za Grčku, ali i kako bi odbranili eurozonu od, kako mnogi ocjenjuju, najveće krize do sad.

I dok su evropske akcije i euro, neposredno uoči sastanka doživjeli pad na nervoznim svjetskim tržištima, među okupljenima u Briselu preovladavale su riječi optimizma: „Vjerujem da ćemo naći rješenje, dobro rješenje i za Grčku i za sve članice evuozone“, izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo. Barozo je jučer upozorio na moguće negativne posljedice za Evropu, ali i šire, ukoliko se ne nađe odgovor i rješenje za postojeću krizu.

Ključni problemi- održivost Grčkog duga i konkurentnost ekonomije

Merkel: Mislim da ćemo postići dogovor o novom programu za Grčku

Merkel: "Mislim da ćemo postići dogovor o novom programu za Grčku"

Ekonomski stručnjaci smatraju da eurozona mora da što prije izađe sa novim planom za smanjivanje državnog duga Grčke koji trenutno iznosi 350 milijardi eura. Poslije prvog paketa mjera, 110 milijardi eura, članice eurozone, ali i bankarski sektor, trebalo bi da odobre novih 120 milijardi eura kako bi pomogli Grčkoj da se izbori sa krizom i povrati održivost svog duga, ali i kako bi se ojačala konkurentnost cjelokupne evropske ekonomije.

Eurozona je već suočena sa mogućim prelivanjem dužničke krize i na druge zemlje, kao što su Italija i Španija, a stručnjaci upozoravanju da bi svako oklijevanje u donošenju konkretne odluke moglo da znači i kraj eurozone, kakva trenutno postoji.

Optimizmu u pozitivan ishod današnjeg sastanka u Briselu doprinijele su i vijesti o postizanju saglasnosti između najvećih evropskih ekonomija, Njemačke i Francuske, oko novih mjera za pomoć Grčkoj: „Mislim da ćemo postići dogovor o novom programu za Grčku i to predstavlja dobar signal. Tim programom napašćemo probleme u samom njihovom korijenu. Održivost duga se mora poboljšati , kao i konkurentnost. To su dva osnovna razloga problema koje imamo u eurozoni”, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom dolaska na vanredni samit eurozone u Briselu, dodajući da su sa razgovorima Njemačke i Francuske upoznati i predsjednik Evropske centralne Banke, Žan Klod Triše i predsjednik Savjeta EU, Herman Van Rompej.

Čekajući bitne odluke za Grčku ali i cijelu Eurozonu

Prve odluke lidera eurozone u cilju rješavanja dužničkih kriza odmah su izazavale i skok eura na svjetskim tržistima.

Prve odluke lidera eurozone u cilju rješavanja dužničkih kriza odmah su izazavale i skok eura na svjetskim tržistima.

Svjesni da se, kada je u pitanju mogući Grčki bankrot, nijedna mogućnost ne može isključiti, a da se sve mora uraditi kao bi se to spriječilo, evropski lideri ipak očekuju pozitivne vijesti na kraju dana.

I belgijski premijer, Iv Leterm, očekuje donošenje konačnog rješenja: “Predstavljen nam je tekst koji predviđa dva osnovna elementa- garancije za održivost finansijske situacije u Grčkoj, i prijedlog za jačanje integracija evropske ekonomije. Ulazimo konstruktivno u dijalog i vjerujem da je rješenej moguće postićo već danas.”

Za sada se još nezvanično može čuti da će novi program za Grčku uključivati otkup akcija, ali ne i posebno oporezivanje bankarskog sektora. Istovremeno, nove mjere bi omogućile i dobrovoljno učešče privatnog sektora . Ono što je već sigurno jeste da će eurozona samanjiti interesne kamate i produžiti prispjeće dugovanja za zemlje u dužničkim krizama, kao što su Grčka, Portugal i Irska. Dugovanja bi bila odložena sa 7,5 na 15 godina dok bi se kametne stope smanjile sa 4,5 na 3,5 procenta.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije