1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Spasiti euro, ali kako?

Riječ je o više od 200 milijardi eura. Toliki je udio Njemačke u novom, proširenom Paketu za spas eura. No za to su potrebni odgovarajući zakonski okviri, ali tu su brojna pitanja otvorena.

default

Brojna otvorena pitanja

Njemačka Vlada je poduzela dodatni korak u cilju borbe protiv dužničke krize u Europi i proširenja Paketa pomoći za spas eura. Vlada je na sjednici u srijedu (31.08.) donijela odgovarajući Nacrt zakona. No i pored toga ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri, kada je riječ o korištenju Fonda za spas eura, o svemu može suodlučivati Bundestag. Opozicija ali i pojedini članovi vladajuće koalicije traže znatno veći utjecaj Bundestaga nego do sada.

Odluka već u septembru

Vlada svjesno nije željela predložiti Nacrt zakona u kojem se regulira u kojoj mjeri će o Paketu pomoći za spas eura odlučivati Bundestag. O tome naime odluku treba donijeti sam Bundestag već tokom ovog mjeseca. Pri tome će biti uzeta u obzir i odluka Ustavnog suda o pomoći za spas eura koja bi trebala biti donesena 07. septembra.

Treffen Finanzminister in Budapest Ungarn

Wolfgang Schäuble: "Vlada je odlučna da stabilizira euro"

I parlamenti ostalih eu zemalja trebaju potvrditi ovu odluku koju su donijeli šefovi država i vlada zemalja članica Unije u julu. Tzv. kišobran za spasavanje eura trebao bi ubuduće podrazumijevati ovlasti kojim bi se zemljama u teškom financijskom stanju moglo pomoći. Osim toga ukupna suma u okviru kišobrana za spasavanje, koja može biti dodijeljena u formi kredita, trebala bi biti povećana na 440 milijardi eura. Zemlje članice pri tome daju garancije u visini od 780 milijardi eura. Od te sume Njemačka bi trebala izdvojiti 211 milijardi eura, što je više od jedne četvrtine.

Spriječiti širenje krize

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble pohvalio je odluku o jačanju Fonda za spas eura kao jednu od efektivnih preventivnih mjera: „Njemačka Vlada je odlučna u tome da osigura stabilnost eura“, kaže Schäuble. Prema njegovim riječima radi se o tome da se spriječi moguće širenje krize i na neke države koje do sada nisu bile previše zadužene.

Debatte über Atomausstieg im Bundestag in Berlin

Sigmar Gabriel - Kako regulirati budžetsku politiku?

Pripadnici opozicije su signalizirali svoju spremnost da podrže planove za spas eura, ali su i najavili da postoje stavke o kojima dodatno žele razgovarati. Tako je za socijaldemokrate (SPD), osim učešća Bundestaga u odlučivanju, važno i kako uvezati financijski sektor u pružanje pomoći zaduženima i na koji način provesti bolju regulaciju budžetske politike prezaduženih zemalja, kao i regulaciju bankarskog sistema. Predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel je rekao da kancelarka Merkel mora objasniti u Bundestagu na koji način misli riješiti još brojna otvorena pitanja u ovom slučaju. SPD se skupa sa Zelenima zalaže i za uvođenje poreza na buduće financijske transakcije. Šef Kluba poslanika Zelenih Jürgen Trittin smatra da ovaj porez treba biti barem uveden na nivou 17 zemalja članica euro-zone, ukoliko ne bude postojala suglasnost za njegovo uvođenje na nivou svih 27 članica EU-a.

Šef njemačke ljevičarske stranke Die Linke Klaus Ernst je izjavio da je u razgovorima sa kancelarkom predložio da prezadužene zemlje moraju promijeniti svoju poreznu politiku. Tako bi, prema njegovom mišljenju, Grčka trebala smanjiti troškove naoružanja umjesto što krati socijalne izdatke. Također i bogati sloj stanovništva u tim zemljama mora biti više oporezovan. „Mjere na prevazilaženju dužničke krize predstavljaju bure bez dna“, kritizirao je Ernst.

Autori: Rolf Breuch / Zorica Ilić (afp, dapd, dpa, rtr)
Odgovorna urednica: Marina Martinović