1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Spasite Savu, plavo srce Europe

Novak Đoković je i ove godine nizao pobjede. Njemački tisak se osvrće na tog, kako se navodi, "dominatora" teniske 2015. godine. Listovi pišu i o nemaru hrvatskih i slovenskih vlasti za zaštitu okoliša rijeke Save.

Sava u Sloveniji

Sava u Sloveniji

"Poziv upomoć za plavo srce Europe" je naslov članka berlinskog lista Tageszeitung (taz) u kojemu se taj list osvrće na borbu zaštitara okoliša protiv izgradnje hidroelektrana na Savi i za očuvanje autohtonih životinjskih vrsta. Taz tako počinje članak s Nežom Posnjak koja vodi kampanju "Spasite plavo srce Europe" u okviru koje se zaštitari okoliša zalažu za očuvanje prirodno čistih rijeka u toj regiji, "na primjer rijeke Save, najduže pritoke Dunava. U toj rijeci živi jedna od posljednjih populacija ribe mladice. Ta i do 1,80 metara duga vrsta lososa je jedna od najvećih slatkovodnih riba grabljivica u Europi i Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) ju je stavio na Crvenu listu ugroženih vrsta. Za stručnjake mladica zauzima sličnu ulogu kao i tigrovi u Aziji. 'Ako zaštitite mladicu, štitite cijeli sustav', kaže Steven Weiss, profesor pri Zoološkom institutu Sveučilišta u Grazu. Mladice bi, dakle, mogle biti jak simbol za to da se Sava po mogućnosti mora održati u svom izvornom stanju."

Sporan projekt "Zagreb na Savi"

Neža Pošnjak s transparentom na Savi

Neža Posnjak se zalaže za očuvanje izvornog stanja rijeke Save, kako bi se zaštitile životinjske vrste

Naprotiv tomu, Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode ističe važnost Save kao prirodne zaštite od poplava, piše taz. "Vlade u Ljubljani i Zagrebu, međutim, ne zanima ni 'savski tigar', a ni prirodna zaštita od poplava, oni tu rijeku žele koristiti kao energetski izvor. Slovenija i Hrvatska ne spadaju baš u najbogatije zemlje Europe. Istovremeno su se u okviru EU članstva obvezale svoj udio u obnovljivim izvorima energije podignuti na 20 posto. Rijeka Sava im daje priliku da to uvežu - i pritom dobiju sredstva iz Europske investicijske banke (EIB). Njihova vizija je uspostavljanje lanca hidroelektrana na gornjem i srednjem toku rijeke, a čija sama gradnja oživljava gospodarstvo. Jedan od onih koji vjeruje u tu viziju je Dubravko Ponoš. On vodi projekt 'Zagreb na Savi'. Službeno se pritom radi o 'zaštiti rijeke, razvoju i korištenju Save'. Redoslijed prioriteta je međutim upravo obrnut. On na Savi želi izgraditi tri veća i četiri manja pogona, jedan kanal bi moguće poplave oko grada trebao usmjeravati u rječicu Odru. Na koncu bi on na Savi htio uspostaviti plovni put kojim bi se služili veći teretni brodovi. A za to bi opet bilo potrebno izgraditi najmanje dvije luke", piše taz.

Povećana opasnost od poplava

List komentira da bi to, dakle, trebao biti gigantski projekt koji bi koštao 1,4 milijarde eura. Pritom bi slovenska iskustva mogla biti upozorenje, ističe taz pojašnjavajući da je od 13 planiranih pogona izgrađen tek jedan u Krškom i da se za drugu hidrocentralu kod Brežica tek kopa, ali da je ogromno brdo šljunka ribama već oduzelo mogućnost za uspostavljanje mrestilišta i lovišta. List napominje da se posljedice gradnje tih slovenskih hidroelektrana osjete i u Zagrebu, jer je Sava i tu postala brža i dublje teče. "A to povećava opasnost od poplava, kaže Mikuška. Njegova organizacija je zajedno sa stručnjacima iz Austrije i Njemačke izradila plan za spas Save. Prema njemu bi se svi planovi o hidroelektranama trebali 'pokopati', a iskopani šljunak se vratiti u rijeku", navodi taz.

No za planove zaštitara, navodi ovaj list dalje, nema novca. Međutim, od pomoći bi mogla biti činjenica da je Europska komisija "upozorila da će pokrenuti postupak zbog povrede prava protiv Slovenije i Hrvatske, zato što se obje zemlje ne pridržavaju europske direktive za zaštitu prirode 'Natura 2000'. Ukoliko se ništa ne dogodi, organizacije za zaštitu okoliša na proljeće žele pokrenuti tužbu."

Đoković - preciznost sokola

Osvrćući se na tenisku 2015. godinu, Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pod naslovom "S preciznošću sokola" donosi opširan tekst o trenutno prvom čovjeku svjetskog tenisa, Novaku Đokoviću, nazivajući ga "dominatorom teniske godine". FAZ ističe da je taj Srbin u "najboljoj i najuspješnijoj sezoni svoje karijere osvojio tri Grandslam turnira i osam daljnjih trofeja", zbog čega ga je Međunarodna teniska federacija (ITF) proglasila "prvakom 2015. godine".

Novak Đoković

Za Đokovića je 2015. bila najuspješnija godina u njegovoj karijeri

FAZ prenosi da se Đoković može dičiti impresivnim brojkama nakon "88 mečeva u jedanaest mjeseci: Đoković je skupio 16.585 bodova na ATP listi i time skoro duplo više od drugog na listi Andyja Murraya (8945 bodova). I toliko novca iz nagradnih fondova kao da je tri puta osvojio jackpot na lotu, ukupno dakle 21.592.125 dolara. On sam kaže da je to bila najbolja godina njegove karijere, ali je to bila i bez sumnje jedna od najuspješnijih godina u povijesti profesionalnog tenisa."

FAZ se u svom članku dalje osvrće na emocije koje su Đokovića pratile za vrijeme tih 88 mečeva, kolika motivacija je za njega njegov mali sin Stefan te koliko je naporno bilo igrati protiv svjetskih tenisača poput Rogera Federera ili Rafaela Nadala. Njemački list se također osvrće na suradnju s Borisom Beckerom koji je u Đokovićevom trenerskom timu. Kad je riječ o narednoj 2016. godini u svijetu tenisa, FAZ piše da će, za razliku od većine njegovih konkurenata, Đoković odmoran startati novu sezonu, jer "ionako nitko nije na vidiku, tko bi ga na duge staze mogao izazvati. Boris Becker, doduše, kaže da nije realistično vjerovati kako bi sljedeća godina mogla biti još bolja kod Đokovića, ali da se kod berbe ipak primijeti razlika je li sjeme prethodno palo na plodno tlo ili na zemlju na kojoj već duže ništa nije raslo."

Preporuka redakcije