1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Spašavanje banaka na slovenački način

Eksperti upozoravaju da slovenački političari svjesno odugovlače saniranje banaka. O tome pišu njemački listovi kao i o jasnoj poruci Beogradu njemačkog šefa diplomatije.

List Die Welt piše o inicijativi slovenačke vlade kojom bi trebala biti prevaziđena bankarska kriza:

"To je korak za koji je Slovenija sebi ostavila puno vremena. Tek ove sedmice je vlada u Ljubljani saopštila kako namjerava sanirati teško posrnuli bankarski sektor. Jednim programom ova zemlja želi sprječiti da postane sljedeći krizni slučaj eurozone i da dođe u situaciju da moli za paket pomoći.

U posebno  lošoj situaciji se nalaze tri najveće banke u zemlji koje kontorliše država. Evropska komisija procjenjuje da krajem februara, skoro jedna trećina svih kredita Nove ljubljanske banke, koja je najveća u zemlji, neće moći biti vraćana. Kod Nove kreditne banke Maribor je navodno riječ o jednoj petini kredita, a u Abanci Vipa, čak 18 odsto. S obzirom na ogromne gubitke, država je u posljednjim godinama Novoj ljubljanksoj banci pomogla sa čak 500 miliona eura, a Novoj kreditnoj banci Maribor sa 100 miliona eura.

Proteste gegen Sparkurs und Korruption in Slowenien Archivbild 27.04.2013

Protesti zbog mjera štednje u Ljubljani (april 2013.)

Stroga štednja

Sada je država naložila štednju. Tako Nova ljubljanska banka za jednu petinu treba smanjiti broj osoblja. Istovremeno, ova banka treba takozvane 'loše kredite' u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, prebaciti u takozvanu 'lošu banku' (Bad Bank).

Od procjene  takozvanih loših kredita zavisi mnogo toga, ako 'loša banka' za te 'loše kredite' mnogo plati, EU će u tome vidjeti nedopustivu državnu pomoć i blokirati transakcije. Eksperti se boje da bi država mogla uticati na rad 'loših banaka'. Tijesne veze između politike i ekonomije i u prošlosti su doprinosile stvaranju krize u bankarskom sektoru. U jednom nedavno objavljenom izvještaju o kroupciji, čak 96 odsto anketiranih slovenačkih menadžera je izjavilo da je korupcija u Sloveniji na dnevnom redu, što poređenja radi odgovara stanju u Keniji ili Nigeriji. Ukoliko se ovaj trend nastavi, onda bi to moglo uticati i na proces spašavanja banaka."

Potpis nije dovoljan

U sporu između Srbije i Kosova, Njemačka je preuzela ključnu ulogu. Otkako je kancelarka tokom njene posjete Beogradu 2011. našla jasne riječi i Srbji ponudila  alternativu da pronađe kompromis sa Kosovom ili da odustane od evropskih integracija, dosta toga je urađeno. Vrlo značajno je to što su uvjete prihvatili upravo bivši nacionalistički huškač i sadašnji predsjednik Tomislav Nikolić i bivši Miloševićevi saradnici koji su sada u vladi.

Bundesaußenminister Westerwelle Besuch Serbien Beldgrad

Njemački šef diplomatije Guido Westerwelle i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić (d) pred novinarima

S obzirom da opoziciona Demokratska partija također slijedi ovaj kurs, protesti na ulici ostaju ograničeni na proteste dijelova paravoslavne crkve i desno nacionalističkih krugova. Sada se isplati srtpljenje Berlina.

Nekima u Briselu je dovoljno da su Beograd i Priština potpisali sporazum. Ako međutim pritisak popusti, njegova implementacija ostati na čekanju. To je dugogodišnje iskustvo na Balkanu. Berlin uprkos nekim istupima u Briselu, mora istrajati u svom stavu. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je tokom svoje posljednje posjete Beogradu to jasno formulisao. Njemačka je u kosovsko-srpskom pitanju uspješno preuzela odgovornost. To je dobro. Za poželjeti je da njemačka vanjska politika postane aktivnija i kada je riječ o Bosni i Hercegovini,"  piše list Tageszeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić