1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Spašavanje Šengenskog sporazuma

Jedna od najvećih i svima vidljivih prednosti EU je slobodan prelazak granica. Šengenski sporazum, kojim je to definisano, ugrožen je zbog krize s izbjeglicama. Evropska komisija je krenula u "spašavanje" Šengena.

Evropska komisija želi da se do kraja ove godine ukinu sve ponovo uvedene graničnje kontrole među zemljama EU, te da ponovo na snagu stupi Šengenski sporazum. Komisija upozorava da u suprotnom privredama evropskih zemalja prijeti šteta u iznosima od više milijardi eura. List "Zeit" o tome piše:

"Da bi se ostvario "povratak" Šengena, Evropska komisija je definisala prioritete: osiguranje vanjske granice EU u Grčkoj, prestanak s praksom da se unutar EU i na Balkanu izbjeglice samo proprate do naredne granice, te prestanak prakse da pojedine države u rješavanju izbjegličke krize povlače jednostrane poteze.

Šengenski sporazum je omogućio slobodno kretanje ljudi unutar većeg dijela EU

Šengenski sporazum je omogućio slobodno kretanje ljudi unutar većeg dijela EU

Trenutno je zbog talasa izbjeglica sedam evropskih zemalja uvelo kontrole na granicama, među njima je i Njemačka.

U pripremi predstojećeg susreta na vrhu EU njemačka kancelarka Angela Merkel je ponovo kritikovala samostalne poteze pojedinih država i zajedno sa francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom zahtijevala da se zajednički rješava problem izbjeglica. Kancelarka je izjavila kako su Njemačka i Francuska jedinstvene u stavu da EU mora zaštiti svoje vanjske granice kako bi održala slobodu kretanja unutar Evrope", prenosi Zeit.

U suprotnom: početak kraja EU!

Dramatičnu poruku o potrebi spašavanja Šengenskog sporazuma uputio je i evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopoulos. On je bio taj koji je predstavio koncept Evropske komisije, prenosi portal Tagesschau:

"Sistem koji je uveden prije dvadeset godina do decembra bi ponovo trebalo da bude u funkciji kao i prije izbjegličke krize. Krah Šengena bi za Avramopoulusa bi početak kraja cjelokupnog projekta EU. On je jasno stavio do znanja da se u pojedinim državama mora stati u kraj praksi "mahanja" izbjeglicama u prolazu. U Briselu procjenjuju da bi štete po privredu u slučaju propasti Šengenskog sporazuma iznosile i do 18 milijardi eura.

Nakon dvadeset godina: ponovo kontrole na njemačko-austrijskoj granici

Nakon dvadeset godina: ponovo kontrole na njemačko-austrijskoj granici

Važna stanica u scenariju za ponovno uspostavljanje odredbi ovog sporazuma predstavlja predstojeći susret na vrhu EU-Turska u ponedjeljak (7.3.) u Briselu. Bez vlade u Ankari i bez sprovođenja onoga što je s Turskom dogovoreno u novembru prošle godine ne može se riješiti ni izbjeglička kriza, vjeruje Avramapoulos. Skeptici ipak upozoravaju da s obzirom na 2000 izbjeglica koje svakoga dana prelaze Egejsko more i s obzirom na nastavak borbi u Siriji, plan Evropske komisije ostaje samo spisak želja. Neizvijesno je da li će scenario Komisije na kraju završiti "happy-endom". I tako Evropskoj uniji na kraju vjerovatno ostaje samo da nastavi s upućivanjem apela izbjeglicama: "Ne dolazite!" -

kao što je to uradio predsjedavajući Vijeća Evrope Donald Tusk"

, prenosi Tagesschau.

Šengen bez Grčke?

Südwest Presse upozorava da plan Evropske komisije nije usmjeren isključivo u pravcu Grčke, nego u pravcu svih zemalja EU:

Pogledajte video 04:30

Šengen - mjesto gdje je rođena Evropa bez granica

"Plan za spašavanje Šengenske zone funkcionisaće samo u slučaju da Grci ne ostanu "nasamareni" u svemu ovome - da jedini sprovode pravilo da je za obradu zahtjeva za azil zadužena zemlja EU u koju izbjeglice prvo stupe. Potrebno je da se izbjeglice rasporede po ostalim državama. Potrebno je dakle uvođenje sistema protiv kojeg se rukama i nogama prvenstveno brane Mađarska, Poljska, države Baltika ali i druge članice EU.

Nije slučajno što je Komisija svoj plan za spas Šengena dopunila i analizom o mogućoj šteti za privredu. Ova analiza spominje Poljsku kao jednu od najvećih potencijalno oštećenih strana. Pitanje je samo da li će Varšava zbog toga odista postati nervozna. Naime, drugi scenario koji je u igri ne predviđa kraj Šengena, nego samo "protjerivanje" Grčke iz tog sistema. Mađarski premijer Orban i njegovi saveznici bi mogli da žive s tim", piše Südwest Presse.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu