1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Solun: Omiljena destinacija za Erdoganove kritičare

Florian Schmitz
5. septembar 2017

Odnosi između Turske i Grčke su u dogotrajnoj krizi. Unatoč tome sve više turskih turista dolazi u Solun. To ima veze i sa osnivačem moderne Turske - Ataturkom.

https://p.dw.com/p/2jKbj
Thessaloniki Atatürk Touristen
Foto: DW/F. Schmitz

Na Ulici Agios-Dimi u Solunu se nalazi jedna od najbolje čuvanih zgrada u gradu. Pitoreskna, u roze ofarbana starogradnja je okružena masivnim metalnim zidovima. U svako doba dana i noći policajci, naoružani puškama, stoje pred ulazom. U ovoj zgradi se ne nalazi samo turski konzulat. Ovdje je 1880. godine rođen Mustafa Atatuerk, osnivač moderne Turske.

"Ovdje se osjećam kod kuće"

Ova atrakcija godišnje privlači desetina hiljada turista u drugi po veličini grčki grad. Svaki dan se tamo parkiraju linijski autobusi koji iz susjedne zemlje dovoze posjetitelje koji se interesiraju za rodni grad njihovog nacionalnog heroja. Jedan od njih je Necat Altin. Porodica ovog 51-godišnjeg zamjenika predsjednika jedne istanbulske tekstilne firme je tokom ratova na Balkanu pobjegla iz Soluna za Aynalik - mali turski primorski grad koji se nalazi direktno preko puta grčkog otoka Lezbos.

On se u Solunu osjeća kod kuće, kaže Altin. On je svoje obje kćeri doveo u rodnu kuću Kemala Ataturka kako bi one tokom odmora nešto naučile. "Ne mislim da zaista postoje napetosti između turskog i grčkog naroda. To je jednostavno politika i to nema nikakve veze sa ljudima", smatra Altin. Trenutnu politiku konfrontacije, koju vodi Ankara, on ne podržava. Tu politiku ne podržava ni 36-godišnji Cengiz Erkonak iz Izmira. On bi najradije želio smirivanje situacije između Turske i Grčke.

Thessaloniki Atatürk Necat Altin
Necat Altin (desno) treći put boravi u Solunu - ovaj put sa svojom porodicomFoto: DW/F. Schmitz

"Jedini razlog da Turci više ne dolaze u Grčku su vizni propisi. Ako bismo smjeli putovati u zemlje Šengena bez vize, onda bi bilo još više turista", vjeruje Erkonak. On je sa svojom sestrom doputovao u Grčku. Izmir i Solun su međusobno vrlo slični, kaže ona i dodaje: "Sve me podsjeća na moj dom. Hrana, ljudi i saobraćaj". Turskog predsjednika Erdogana ona poredi sa diktatorom. Kaže da ona nema straha da slobodno izrazi svoje mišljenje, ali da se brojni ipak suzdržavaju dati političke izjave. 

"U školama se crta slika neprijatelja"

Veze između Grčke i Turske su u dugotrajnoj krizi - koja ima, moglo bi se reći, dugu tradiciju. Turski vojni avioni redovno povrjeđuju grčki zračni prostor. Koncem 2016. godine Ankara je priopćila da razmatra Sporazum iz Lozana iz 1923. godine kojim se Turska odrekla otočja Dodokanez, koji se nalaze u blizini turskog kopna. A od kada Erdoganov stil vođenja Turske nakon propalog pokušaja puča u ljeto 2016. godine ima jasna autoritarna obilježja, opterećen je i odnos Ankare sa Europom.

Unatoč tome sve više turskih turista dolazi u Solun: Samo između januara i juna 2017. godine su hoteli u gradu registrirali 39.286 noćenja. Riječ je o porastu od skoro pet posto u poređenju sa prethodnom godinom. "Statistički gledano turisti iz Turske, koji borave u Solunu, su na drugom mjestu nakon Ciprana i ispred Nijemaca", kaže Kostis Chantzdaridis, predsjedavajući lokalnog udruženja koje okuplja zaposlene u turističkoj branši. Pri tome ulogu ne igra samo geografska blizina, već i zajednička istorija.

Thessaloniki Atatürk Reisebus
Desetine autobusa dovozi turiste iz Turske u GrčkuFoto: DW/F. Schmitz

Do 1913. godine je sjevernogrčka metropola Solun bila dio Osmanskog carstva. Nakon grčko-turskog rata 1919.-1922. godine je osmanlijsko stanovništvo iz Grčke prisilno preseljeno u Tursku. Isto tako više od milion Grka je moralo napustiti svoju tursku domovinu i trajno se nastaniti u Grčkoj. Ta truma teško pada upravo Grcima. "U školi se o Turcima govori prije svega kao o osvajačima i oni se predstavljaju kao neprijatelji", objašnjava Konstantinos Drakotis, vlasnik prodavnice suvenira u neposrednom susjedstvu Ataturkove rodne kuće. No realnost koja se živi izgleda drugačije. "Kontakt sa turskim posjetiteljima je vrlo pozitivan. Mi imamo mnogo toga zajedničkog i oni donose novac u grad."

Grčka kao sklonište

Ovo mišljenje ni blizu ne dijele svi ljudi u Solunu. Javni diskurs je jako obilježen napetostima između Atene i Ankare. Ipak Ataturkovu rodnu kuću prije svih posjećuju obrazovani, progresivni Turci. Za njih je upravo Atatuerk simbol moderne republike i podjele između države i religije. "Riječ je o dirljivom osjećaju kada stojite ovdje u njegovoj rodnoj kući i posmatrate predmete iz njegovog života", kaže Cengiz Erkonak. I on smatra da je Erdoganov stil vladanja autoritaran i predstavlja prijetnju prema Europi.

"Ne mislim da bi Turska trebala uložiti pravo na grčke otoke. Na njima se etablirao grčki život", smatra Erkonak. Tako misle brojni posjetitelji Ataturkove rodne kuće. No rijetki od njih se žele javno izjasniti. Prevelika je naime zabrinutost od mogućih konsekvenci u domovini u kojoj se protiv opozicije i kritičara vlade postupa sve oštrije. Tako dolazi do toga da je Grčka za brojne Turke ne samo mjesto za odmor, nego i sklonište.