1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Socijalni rad s džihadistima

Njemačka policija i tužilaštvo su dovedeni do granica djelovanja zbog brojnih povratnika sa ratišta u Siriji. Zbog toga se sve više pažne posvećuje i prevenciji - socijalnom radu među potencijalnim islamistima.

Problem je sve veći i veći. Prije samo dvije godine njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka registrovala je 40 radikalnih islamista koji su otišli da se bore u Siriju. Godinu dana kasnije bilo ih je 320. Obavještajne službe trenutno barataju podacima o oko 650 islamista koji su otišli u Siriju. Mnogi od njih su se na to odlučili nakon što su u internetu gledali propagandne video-snimke "Islamske države" na kojima se ona "hvalila" počinjenim zločinima.

Oko trećina tih osoba se već vratila u Njemačku. Za sigurnosne organe to predstavlja veliki izazov. U zajedničkom Centru za odbranu od terorizma eksperti iz policije, obavještajnih službi, državnog tužilaštva i drugih državnih ustanova zajednički procjenjuju potencijalnu opasnost koju predstavlja svaki od "povratnika".

Na osnovu toga se procjenjuju i mjere koje treba poduzeti. Da li se sa njima treba obaviti razgovor? Da li je potrebno poduzeti mjere prisluškivanja ili praćenja?

Nadzor je nemoguć

Povratnik iz Sirije Krešnik B. je nedavno osuđen na tri godine i devet mjeseci zatvora

Povratnik iz Sirije Krešnik B. je nedavno osuđen na tri godine i devet mjeseci zatvora

Aktivnosti organa sigurnosti imaju svoje granice. Za puno praćenje neke sumnjive osobe potrebno je angažovati 20 do 30 službenika. Savezni zavod za kriminal procjenjuje da u Njemačkoj trenutno boravi oko 300 osoba iz takozvanog "islamističkog spektra" koje su potencijalni izvršioci terorističkih napada.

"Kada bi se reklo da se sve te osobe prate, to bi bilo bacanje prašine u oči javnosti", kaže Ulf Küch, zamjenik predsjednika Saveza njemačkih kriminologa i šef policije u gradu Braunšvajgu. "Policija logistički uopšte nije u stanju da obavi tako obiman posao."

Uz sve to postoje i pravna ograničenja djelovanja policije. U saveznoj zemlji Donja Saska policija ne smije više da vrši nasumične kontrole, kontrole bez konkretnog povoda. Posljedica toga je da policija više ne može da zaključi ko su osobe koje se sastaju na mjestima koja su poznata okupljališta islamista.

Povratnici iz Sirije u Njemačkoj često moraju biti spremni na sudske procese. Njemačko državno tužilaštvo trenutno vodi istrage protiv više od stotinu takvih osoba. Na to se još dodaju istrage koje vode tužilaštva pojedinih saveznih zemalja. Tužioci stoje pred velikim problemom kako dokazati krivična djela počinjena u regionima gdje je nemoguće sprovesti istragu.

Sjedište Službe za zaštitu ustavnog poretka u Kelnu

Sjedište Službe za zaštitu ustavnog poretka u Kelnu

Ipak, čak i kada se džihadisti osude na višegodišnje kazne, kao što je to u decembru 2014. bio slučaj u Frankfurtu, to ne rješava problem, nego može da ga dodatno poveća. "Što više presuda, to više takvih osoba završava u zatvorima", kaže Marwan Abou-Taam, koji je u policiji savezne zemlje Rheinland-Pfalz zadužen za "politički motivisan kriminal". "Da li će te osobe na taj način dobiti priliku da radikalizuju i druge zatvorenike?", pita se on. Ovaj fenomen je isuviše nov da bi se sa sigurnošću moglo odgovoriti na pitanje da li su mladi "na stranputici" koji se nađu u zatvorima posebno prijemčivi za radikalne ideje.

Islamističke grupacije su odavno u svojim priručnicima savjetovali svojim pristalicama da, ako se nađu u zatvoru, taj boravak iskoriste za regrutaciju ostalih zatvorenika. Islamisti koji se nađu u zatvoru imaju i pomoć organizacije "Ansarul Aseer".

Zato se u organima sigurnosti nametnulo uvjerenje da krivično gonjenje radikala samo po sebi nije dovoljno da bi se suprotstavilo džihadistima, navodi Marwan Abou-Taam. Umjesto toga je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje savjetodavnu pomoć, programe za one koji žele da istupe iz takvih pokreta i druge forme socijalnih programa.

Predavanja u školama

Savjetovalište "Violence Prevention Network" (VPN) ima različite ciljne grupe, navodi šef ovog savjetovališta Thomas Mücke. To su na prvom mjestu "ugrožene kategorije mladih", mladih kod kojih postoji opasnost da počine nasilna djela. U takve se ubrajaju i povratnici iz Sirije.

"Postoje i grupe mladih koje se nalaze u problematičnom okruženju i kod kojih počinju da se formiraju radikalne ideje. S njima preventivno radimo", kaže Mücke. VPN u tu svrhu organizuje seminare u školama na kojima se objašnjava kako ektremističke grupacije vrbuju i instrumentalizuju mlade. "Mnogi mladi imaju religiozni identitet, ali su "analfabete" kada je u pitanju njihova religija", navodi šef VPN-a. On i njegovi saradnici pokušavaju da pokažu mladima da je njihova religija u potpunoj suprotnosti sa ekstremizmom.

Postoje i aktivnosti na "deradikalizaciji". VPN je u pojedinim slučajevima pomagao roditeljima koji su organizovali povratak svoje djece iz Sirije. "Kada stignu u Njemačku, počinjemo odmah da radimo s njima", kaže Mücke. savjetnici pokušavaju da ih stave u novo okruženje, da steknu nove kontakte, sa njima se radi na pravljenju planova za budućnost u kojoj, umjesto džihada, glavnu ulogu ima završetak škole ili izučavanje zanata. "U razgovorima sa njima tražimo i odgovor na pitanje šta je od onoga što su činili u skladu sa islamom."

Savjetovalište iza rešetaka

Savjetnici i ne žele tačno da znaju šta su to tačno povratnici radili "tamo odakle su došli". "U suprotnom dolazimo u poziciju da pred sudom moramo da dajemo izjave kao svjedoci. Tako ne možemo da obavimo posao pedagoga", objašnjava Mücke. Ukoliko povratnici budu osuđeni, onda se savjetodavni rad aktivista VPN-a nastavlja i iza rešetaka. "Bez obzira na to šta se desi ne ostavljamo ih same. Želimo da i u zatvoru bude moguće provesti proces deradikalizacije."

Istovremeno, savezna zemlja Sjeverna Rajna Vestfalija u tri grada sprovodi probni program prevencije protiv nasilnog salafizma. Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka osim toga podržava one koji žele da napuste salafističku scenu i u potrazi za poslom.

U međuvremenu je ukinuta stalna telefonska linija koja je bila uspostavljena kao savjetovalište za one koji žele da napuste radikalnu scenu. "Obavještajna služba očito nije prva adresa kojoj se obraćaju takve osobe" može se čuti u ovom organu sigurnosti.