1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

SNS – od "Velike Srbije" do EU

Za samo pet godina lideri Srpske napredne stranke prešli su put od Karlobaga i Virovitice do Brisela. I to su učinili tako da im vjeruje preko 40 odsto građana Srbije. U ponedjeljak proslavljaju tek peti rođendan.

Velika Srbija, sveta srpska zemlja Kosovo i zla Evropska unija koja nam otima kolijevku pa sve još ukrašeno četničkim šubarama ili parolama poput „Bulevar Ratka Mladića“. Sve to danas djeluje kao pluskvamperfekat kojeg se sjećaju samo politički protivnici Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića. Naglu promjenu retorike i politike im birači nisu zamjerili – naprotiv, kao što im nisu zamjerali ni nacionalistički diskurs do 2008. godine.

Aleksandar Vucic

Aleksandar Vučić, najmoćniji čovjek Srbije?

„Sjetite se da je i Srpska radikalna stranka jedno vrijeme bila najjača stranka u Srbiji“, kaže za DW novinar Dragan Bujošević. „Stvarno je zanimljivo da su ultranacionalisti među biračima sasvim mirno prihvatili kopernikanski obrt koji se sastoji u činjenici da je SNS jasno rekao: Evropa je važnija od Kosova.“

Prema posljednjem istraživanju CeSID-a, Naprednjaci imaju oko 42 odsto podrške, dok Demokratska stranka – i dalje najjača opozicija u zemlji – ima mizernih 11 odsto. „Ima li neke posebne tajne u uspjehu ovog petogodišnjaka?“, pita se u uvodniku Vremena Dragoljub Žarković. „Nema, rekao bih. Oni su produkt vremena u kome je narodu dogorjelo do noktiju i tu okolnost koriste na gotovo brutalan način. U iole mirnijim vremenima bili bi negdje oko cenzusa, ako bi ga i prešli. Ali, pošto su narod prešli svi koji su do sada upravljali, autsajderima se ukazala šansa koju su maestralno iskoristili“, piše Žarković.

Promjena politike ili pogleda na svijet

Westerwelle trifft Vucic und Grubjesic

Vučić i kao poželjan sagovornik Zapada - sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Vesterveleom.

Začetak današnje snage Naprednjaka bio je sukob u Srpskoj radikalnoj stranci – Tomislav Nikolić početkom septembra 2008. po prvi put nije poslušao direktivu iz Sheveningena i odlučio je da glasa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Buni protiv Šešelja pridružila se samo manjina poslanika, a poslije nekoliko dana premišljanja i generalni sekretar SRS Aleksandar Vučić. „Političari su se od tada promijenili. Shvatili su da ako žele prodor za svoje partije i sebe, onda moraju da prihvate drugu realnost, realnost evropske perspektive“, kaže za DW Sonja Liht, predsjednica Fonda za političku izuzetnost. „Istovremeno su Radikali u posljednjem istraživanju javnog mnjenja pali na dva odsto. To ukazuje više nego išta da to što Radikali zagovaraju više uopšte nije tema.“ U činjenici da bivši šešeljevci zajedno sa bivšim Miloševićevim portparolom sada moraju da rješavaju probleme koje su devedesetih zakuvali, naša sagovornica vidi neku vrstu „poetske pravde“.

Vojislav Seselj Serbien Nationalist

Čitaju li se Šešeljeva "djela" kao lektira?

Pri tome, izgleda da nije ključna stvarna promjena – niko ne može znati da li Vučić pred spavanje sa sjetom prelista recimo djelo svog političkog oca „Engleski pederski isprdak Toni Bler“ – nego promjena politike. To je ono što je važno, smatra Sonja Liht, dok je gotovo nemoguće istražiti da li je zaista promijenjen i pogled na svijet novih srpskih moćnika. O naprednjacima se i danas često govori kao preobučenim radikalima, što obilato koristi Marko Somborac u svom stripu. „Oni jesu uzeli politiku ‘Evropa je broj jedan', ali često na površinu ispliva stara radikalska retorika, posebno kada se reaguje na stavove opozicije“, primjećuje Bujošević. „Nisam siguran da su potpuno promijenili mind setting, što bi rekao Vučić.“

Za pet godina korake od sedam milja činio je, osim cijele stranke, i njen lider Aleksandar Vučić. Od trećeg čovjeka Radikala, koji je svoju mladost i talenat demonstrirao vulgarnim nacionalizmom, Vučić je danas stigao do svemoći i epiteta „Gospodara Svemira“, kako ga među sobom zovu novinari. „SNS u ovom trenutku jeste Aleksandar Vučić i negdje u dalekoj pozadini Tomislav Nikolić. Sve ostalo se ne računa i ne postoji“, kaže Bujošević. Dalje navodi da to potvrđuje tezu da srpskim građanima programi partija ne igraju ni najmanju ulogu te da se oni vezuju za lidere kojima vjeruju.

Mangupi iz sopstvenih redova

Čini se da naprednjaci sasvim spretno barataju velikim povjerenjem koje imaju. Već mjesecima analitičari tvrde da je SNS dostigao zenit i da od sada može samo dole jer će građani kad-tad shvatiti da ni Mišković u lisicama, ni Briselski sporazum, ni rekonstrukcija vlade ne mogu da se mažu na hleb. Ali ipak SNS dalje jača i što vanrednim lokalnim izborima, što famoznim upodobljavanjem vlasti, polako osvaja opštinu po opštinu, grad po grad. „To njihovo ‘upodobljavanje' zapravo znači da im je dupe zinulo na sve i odmah, do posljednje stanice milicije i najmanjeg javnog preduzeća“, napisao je Miloš Vasić u Danasu, nakon što je obznanjeno da će Naprednjaci preuzeti Beograd.

„Želja svake vlasti je da postane potpuna, apsolutna“, priča Bujošević. „Možemo reći i da je prethodnim vlastima jednako, što bi rekao Vasić, ‘zinulo dupe'. Sjetimo se da su i demokrate mijenjale vlast na lokalu. Naše partije misle da je to prirodno, a ja mislim da to nije dobro ni za njih ni za Srbiju. Ako svuda bude vlast naprednjaka, nikog neće biti da ih kontroliše.“ Uskoro će, smatra Bujošević, proći medeni mjesec vlasti i naroda. „Već sljedeće godine će doći vrijeme da se SNS bavi mangupima u svojim redovima. Neko od tih ljudi koji sada dolaze na vlast biće uhvaćen sa rukama u medu, to je neminovno. Jer, što uzimate veći komad vlasti, veća je šansa da se to desi.“

Prije nego što se obračuna sa „mangupima“ u sopstvenim redovima – a što je i sam više puta najavljivao – Vučić danas ima da oduva rođendanske svjećice. Na svečanost (ili poklonjenje, kako uzmete) stići će brojne domaće i strane zvanice, stotine onih koji prije pet godina Vučiću vjerovatno ne bi ni pružili ruku. Sada je sve drugačije, jer petogodišnji SNS djeluje kao da je u najboljim godinama.

Autor: Nemanja Rujević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić