1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Snaga visokog predstavnika leži u slabosti BiH

Obama i državni dug u SAD, te kriza u Opelu su teme dana u njemačkim novinama. Ipak, bilo je prostora i za analizu stanja u BiH, odnosno zadataka (po svemu sudeći) budućeg Visokog predstavnika Valentina Inckoa.

Rat je davno stao, ali temelji države su na klimavim nogama

Rat je davno stao, ali temelji države su na klimavim nogama

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako je već izvijesno da je Valentin Incko (Valentin Inzko) novi Visoki predstavnik jer su sve ostale zemlje osim Austrije povukle imena svojih kandidata. FAZ donosi i komentar na tu temu pod naslovom : Koliko još? Misli se na mandat međunarodne zajednice u BiH. U tom komentaru piše:

Snaga Visokog predstavnika leži u slabosti državne konstrukcije BiH koju on nadzire. To je "država" pod znacima navoda, država koju niko ne želi da prepusti samoj sebi. Niko ko ima na umu koliko teško je bilo doći do Dejtonskog sporazuma. Tek mirna Bosna i Hercegovina bi omogućila odlazak guvernera međunarodne zajednice. Za svakog Visokog predstavnika koji je dosada odlazio iz Bosne bilo je preambiciozno da kaže - uskoro će ova zemlja moći i bez ove funkcije, zahvaljujući poslu kojeg sam obavio. Ipak, kada bi u zemlju stigao novi Visoki predstavnik, stari problemi bi ponovo izbijali na vidjelo i on bi shvatao koliko su mu dragocjene takozvane Bonske ovlasti.

Valentin Incko, sedmi Visoki predstavnik, moraće stoga ponavljati isto što i njegovi prethodnici: Evropa je budućnost. Njegovi podanici u BiH to rado slušaju - ako ni zbog čega drugog ono zbog toga što im to štedi trud koji moraju da ulože ako žele da konačno odrastu, piše komentator FAZ-a.

Provincijski spor ugrožava proširenje NATO-a

Slovenački premijer Borut Pahor uvjerava zemljake da je referendum nepotreban

Slovenački premijer Borut Pahor uvjerava zemljake da je referendum nepotreban

Juče (24.2.2009) je održan sastanak između slovenačkog premijera Boruta Pahora i hrvatskog premijera Ive Sanadera. List Süddeutsche Zeitung objašnjava u čemu je suština spora.

Slovenija traži za sebe skoro cijeli Piranski zaliv kako bi ostvarila i nesmetani prolaz do međunarodnih voda Jadranskog mora. Hrvatska se poziva na Međunarodnu konvenciju o morima koja joj daje pravo na pola Piranskog zaliva.

Slovenija izbjegava sudski proces jer strahuje da bi u tom slučaju izgubila. Ovaj zaliv je od velikog značaja za slovenačku privredu, jer azijski proizvođači automobila i sredozemne zemlje svoje poslove sa EU obavljaju preko luke Kopar. Spor Ljubljane i Zagreba je EU dugo posmatrala kao provincijski. Ipak, on sada ugrožava proširenje unije i NATO-saveza. Nacionalisti u Sloveniji već danima sakupljaju potpise za organizovanje referenduma na kojem bi se odlučilo o daljoj blokadi ulaska Hrvatske u NATO. Premijer Borut Pahor pokušava da ubijedi sugrađane da ne podrže ovu akciju. NATO, inače, planira da Hrvatsku primi u svoje članstvo na konferenciji koja će se održati početkom aprila, piše Süddeutsche Zeitung.