1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Snaga jezika

Kongres kojeg je u Berlinu organizirao Göthe-Institut

U Berlinu je od proteklog četvrtka 14. Juna održan trodnevni kongres na kojem je sudjelovao veliki broj naučnika i umjetnika. Oni su se tri dana bavili onim čime su i govorili: Dakle jezikom. Uloga jezika u globaliziranom svijetu – to je bila tema niza manifestacija koje su s tim u vezi priredjene. Kakav uticaj ima jezik na sve oblasti života, kakvu ima moć, to je naprimjer bila tema jedne od tih manifestacija na koju su doputovali predavači iz cijelog svijeta.

Žamor glasova:

"Kako zapravo izgleda naš jezik ? Kako on djeluje, kako se druge zemlje ophode sa svojim jezicima ? Gdje postoji višejezičnost koja funkcionira ? Da li to na mene djeluje strano ? Ili je to u medjuvremenu postala normalnost ? Gdje postoje represije, gdje postoje šanse za više jezika ? Koji jezici predstavljaju prijetnju ? I tako dalje..."

Tri dana je pokušavao Göthe-Institut zajedno sa svojim partnerima da pronadje odgovore na ta pitanja. Prethodno je ova institucija pozvala ljude sa cijele planete da iznesu svoje mišljenje o značaju jezika. A moto je glasio: Snaga jezika. Organizatorka ove manifestacije, Katharina von Ruckteschell o tome kaže:

“Kada se govori o snazi jezika, tada u Njemačkoj obično postoji asocijacija da je riječ o tome kako se ljudi jezikom omalovažavaju te kako recimo na nas utiče neka reklama i tako dalje. Zanimljivo, to je u inostranstvu sasvim drugačije. Tamo se na snagu jezika gleda kao na nešto što je komunikativno, na nešto što nas zbližava, dakle kao na mostove koji spajaju ljude".

Još nikada nije bilo tako važno kao danas da se ljudi na cijelom svijetu mogu medjusobno sporazumjevati. Gabriele Landwehr je voditeljica Göthe-Instituta u indijskom gradu Chennai, koji je inače bolje poznat po imenu Madras. U ovom glavnom gradu indijske savezne države Tamil Nadu, pored glavnog tamilskog jezika se govori još i hindi te engleski. Gabriele Landwehr o tome kaže:

”Kod nas se često razmišlja o tome da li je dijetetu u duši da uči neki strani jezik, ili će ga to preopteretiti. Da li je neki jezik ugrožen, ukoliko dijete uči drugi ? Indijci o tome uopšte ne razmišljaju, nego to jednostavno rade, oni jednostavno govore”.

Druga težišna tema ovog skupa u Berlinu je bila ”Politika jezika te njegova primjena”. To se kako kaže Katharina von Ruckteschell takodjer odnosi i na njemački jezik:

”Iznova se tvrdi da je njemački jezik dospio na svoju najnižu tačku. Čovjek se samo izražava sa äähs und ööhs, a prilikom slanja E-Mail ili SMS-poruka se koriste samo skraćenice. Tu su naučnici došli do zaključka da njemački jezik, prije svega u pisanoj ali isto tako i u usmenoj formi, nikada nije bio tako mnogostruk kao u ovom trenutku".

A u tom tonu je uostalom protekao i cijeli program ove manifestacije. Dakle bio je to kongres na kojem je sudjelovao veliki broj lingvista, uz brojne diskusije, zatim izložbe, filmove te koncerte. Bila je to jedna literarna vožnja duž rijeke Spree koja protiče kroz Berlin te medjunarodno nadmetanje u govoru. A stiče se dojam da su organizatori pokušavali da svoj program oslikaju tako da se vidi koliko je zapravo zamršeno jezičko područje ovog svijeta.