1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Snažna njemačka podrška hrvatskoj privredi

Njemačka želi ciljano poduprijeti Hrvatsku u završnici pregovora s EU-om. I želi dogovoriti strateški smjer ekonomske saradnje, rekao je njemački ministar privrede Rainer Brüderle uoči današnje posjete Zagrebu.

default

Sjedište vlade u Zagrebu

Podaci hrvatskoga Zavoda za statistiku potvrđuju da Hrvatska ima trgovinski debalans s Njemačkom. Da je njen izvoz daleko manji od uvoza, vidljivo je i na temelju statistike robne razmjene s Njemačkom proteklih godina. 1998. godine Hrvatska je u Njemačku izvezla robu u vrijednosti od 767 milijuna američkih dolara, a uvezla duplo više (1.616 milijuna američkih dolara). Prije početka svjetske ekonomske krize 2008. izvezla je robu vrijednu 1.518 miliona američkih dolara, a uvezla robu u vrijednosti od 4.116 milijuna američkih dolara.

Deutschland Bundesregierung Energie Wirtschaftsminister Rainer Brüderle

Njemački ministar privrede Rainer Bruederle (FDP)

Uvoz iz Njemačke je tokom krize prošle godine umanjen za oko 40 posto, a izvoz iz Hrvatske u Njemačku bio je manji za 370 milijuna dolara. Hrvatska iz Njemačke najviše uvozi tehničke proizvode, motorna vozila i lijekove, a izvozi sjedala, turbo-mlazne motore, obuću i tekstil.

"U Hrvatsku stižu prominentni poduzetnici"

Nakon Hrvatsko-njemačkog privrednog foruma, održanog 15. i 16. jula u Zagrebu, koji je okupio više od 350 sudionika iz političko-ekonomskog života dvije zemlje, hrvatskoj vladi proslijeđena je lista sa konkretnim prijedlozima njemačkih poduzetnika za investicije na hrvatsko tržište. Rainer Lindner, izvršni direktor Odbora njemačke privrede za istočnu Europu je izjavio: "Imamo velika njemačka imena, tržišne lidere u području tranzitnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Imamo i manje poduzetnike koji se bave pitanjima ekološke prerade vode i razvoja regionalne infrastrukture u sektoru poljoprivrede. Za saradnju sa Hrvatskom zainteresirani su i veliki igrači iz oblasti energetike. Imamo i ponudu jednog velikog njemačkog elektro i tehnološkog koncerna koji bi proizvodio željeznička vozila, ali i signalne i sigurnosne sisteme za Zagrebački kolodvor."

"Hrvatska postaje transparentnija i kooperativnija"

Flash-Galerie Liberalisierung Telekommunikation

Deutsche Telekom (Centrala u Bonu) je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj

U Odboru njemačke privrede za istočnu Europu, ali i u Hrvatskom gospodarskom savezu Njemačke nisu mogli dati informaciju o ukupnom iznosu budućih investicija, niti su javno objavili imena potencijalnih njemačkih investitora. Proces predstavljanja njemačkih prijedloga i ponuda hrvatskoj strani još traje, a o pojedinostima bi javnost mogla saznati nakon što savezni ministar Brüderle danas i sutra (17. i 18.11.) obavi službene razgovore s predsjednikom Ivom Josipovićem, premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom Đurom Popijačem. Direktor Odbora Rainer Lindner ocijenio je da su uvjeti za strana ulaganja u Hrvatskoj vidno poboljšani, iako se zemlja i dalje bori s posljedicama globalne krize. "Primjećujemo spremnost hrvatske strane da raspisuje ponude uz veću transparentnost. Spremniji su i za razgovore u slučajevima odštete. Otvoreniji su i za suradnju na području obrambene industrije, zračnog prometa, prerade vode, gradnje kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda. Sve su to područja na kojima su do sada dominirali domaći ponuđači."

"Najbolji stručni kadar u regiji"

Njemačke poduzetnike uz onaj poznati problem korupcije i komplicirane birokracije, brine i pitanje može li Hrvatska ponuditi dovoljno stručnoga kadra i specijalista koji bi bili u stanju odgovoriti na njihove potrebe i zahtjeve. Savjetnik Hrvatskoga gospodarskog saveza Njemačke Gordan Čičković misli da nema razloga za zabrinutost: "S tim se ne mogu nikako složiti. Hrvatski gospodarski savez radi na toj edukaciji i to je posebno polje djelovanja. Nismo nigdje mogli prepoznati da tu ne postoje profesionalni kadrovi. Naprotiv, u odnosu na regiju, mislim da posjedujemo najbolji stručni kadar. Kada se radi o specijalistima, Hrvatska nije restriktivna država, tako da će ona uvijek dozvoliti da se izvana dovedu i zaposle radnici i namještenici. Tu ne postoje nikakve prepreke." Čičković objašnjava da Hrvatska, kao zemlja u tranziciji, po svojoj strukturi nije toliko loša kao što se o njoj priča. Problem je u mentalitetu ljudi koji je ostao iz stare socijalističke strukture vlasti. Međutim, i taj problem će vremenom biti prebrođen uz pomoć modernog sustava informiranja javnosti, poručuje Čičković.

Autor: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik. Jasmina Rose, Bonn