1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Smrtonosni lijekovi

Lijek se ne kupuje bez teške nevolje - ali kriminalcima to ništa ne znači. Tržište krivotvorenih, ponekad i otrovnih lijekova upravo buja, jer su i zarade veće nego kod krijumčarenja oružja ili droge.

Krivotvoreni lijek zaplijenjen od carine

Krivotvoreni lijek zaplijenjen od carine

U elektroničkoj pošti jedva da ima koga tko već nije dobio ponudu za jeftinim lijekom. Često je to Viagra ili neko drugo sredstvo za potenciju, ali nude se i drugi, ozbiljni lijekovi: skupi citostatici, sredstva za regulaciju krvnog tlaka ili kolesterina, analgetici...

Nakon što je plaćen iznos, obično stiže pakovanje lijeka koji nerijetko i izgleda kao pravi. Ali Ruth Haliti iz carinske uprave u Kölnu tvrdi kako ste još i dobro prošli - ako taj "lijek" uopće ne djeluje. Jer jedno je ako je glavni sastojak navodnog sredstva za mušku potenciju zapravo obična voda ili ako je sredstvo protiv bolova tek školska kreda - a drugo je kad se u sredstvima za mršavljenje pronađe i otrovni arsen.

Nije tek prevara - nego pokušaj ubojstva

Zaplijenjene pilule Zapravo tek djelić krivotvorina stiže na Zapad - ali i to je sve veći problem ovdašnjim službama.

Jer toga ima - i to sve više. Na zapad takvi krivotvoreni lijekovi stižu uglavnom prodajom preko interneta, ali u neke zemlje u razvoju takvi otrovi stižu i u tamošnje ljekarne. Jer, kako objašnjava Joachim Odenbach iz njemačkog Udruženja farmaceutske industrije, u mnogim zemljama Azije i Afrike jedva da postoji nadzor tržišta lijekovima.

Tako se i mogla dogoditi tragedija koja se desila sredinom devedesetih u Nigeru. Tamo je, prema navodima svjetske zdravstvene organizacije WHO, na tržište došlo krivotvoreno cjepivo protiv meningitisa (upale moždane ovojnice) koje je uzrokovalo smrt najmanje dvije i pol tisuće ljudi. Ali i dalje želja da se jeftinije dođe do inače skupih lijekova protiv AIDS-a, tuberkuloze ili malarije tjera bolesnike u mrežu kriminalaca pa tako i dalje umire na tisuće - po nekim procjenama, čak 700 tisuća ljudi godišnje od krivotvorenih lijekova.

Dio te poplave krivotvorenih lijekova stiže i u Njemačku, a kako priznaje službenica ovdašnje carine Ruth Haliti, njih je sve više i više. Samo u prvom polugodištu ove godine je njemačka carina zaplijenila 1,4 milijuna krivotvorenih pilula, praškova i ampula što je čak 15% više nego u istom razdoblju prošle godine. Ali dobro zna: to je tek vršak ledene sante i tko zna koliko pošiljki je promaklo pažnji njemačkim službenicima.

Zaplijenjeni falsifikati Ponekad njemačka carina uspjeva otkriti goleme pošiljke 'lijekova' - kao ovdje 2011. godine. U vrećama je 250 tisuća pilula za potenciju, 50 tisuća pilula za mršavljenje...

Mreža dobro organiziranih kriminalaca

Jer, nije teško u nekom podrumu ili šupi početi s proizvodnjom "lijekova", što je i više nego unosan posao. Na primjer, kod Viagre i sličnih preparata najveći trošak ispada poštarina - i dobit je oko 25.000 % što je deset puta više nego kad se šverca teški narkotik poput kokaina.

Ruth Haliti isto tako dobro zna kako njeni protivnici nisu usamljeni prevaranti, nego je ta prljava trgovina privukla i organizirane kriminalne bande čije će šefove jedva ikad dobiti iza rešetaka. Ali to je golem problem kojeg su svjesne i mnoge policije u svijetu - konačno, u zemlji poput Nigerije se procjenjuje kako su 60% svih tamošnjih lijekova krivotvorine, a u čitavom nizu zemalja je barem svaki deseti lijek potencijalno opasna krivotvorina.

Zato je sredinom ove godine pokrenuta golema akcija u kojoj je sudjelovalo više od stotinu zemalja i tijekom koje se tjedan dana pažljivo promatrao međunarodni robni promet. Samo ta akcija je dovela do zaplijene gotovo deset milijuna sumnjivih pošiljki i uhićenja dvjestotinjak osoba. U Njemačkoj nadzor traje praktično čitavo vrijeme i glavno raskrižje za krivotvorene lijekove je zračna luka u Frankfurtu

Prodavačica 'lijekova' u Inle Lake Na tržištima Istoka, osobito Kine i Indije, jedva da ima ičega čega nema - ali nerijetko možete biti još sretni ako ste i za taj novac dobili kredu ili vodu, a ne nešto što će vas doista odvesti liječniku.

Je li se isplatilo "uštedjeti"?

Ruth Haliti objašnjava da tamošnji službenici imaju i više nego mnogo posla: svake godine sustavno pregledavaju oko 90 tona zračnih pošiljki i jedva da ima nekog zlatnog pravila. Jer, neke krivotvorine su izuzetno vješto proizvedene i jednake su originalu gotovo po svemu, boji, pakovanju, pa čak i hologram ne plaši krivotvoritelje. Sumnju može pobuditi zemlja porijekla jer su glavne zemlje proizvođači krivotvorenih lijekova Kina i Indija, ali već i oblik pošiljke može zainteresirati carinike.

Tamošnji carinici uzorke nađenih lijekova i preparata šalju u laboratorij na analizu. Konačno, nađena pilula može biti svašta, od bezopasnog praška pa do zabranjenog narkotika. Ali kod krivotvorenih lijekova se mnogo češće pronalaze ili sastojci koji jedva da ikako djeluju - ili sastojci koji svjedoče o nemaru i bezočnosti tih kriminalaca. Jer kako svjedoči njemački stručnjak za lijekove Joachim Odenbach, bilo je i "lijekova" u kojima je nađen i izmet štakora. Da li je onda vrijedilo uštedjeti koji euro od pakovanja lijeka u obližnjoj apoteci - to ostaje kupcima da odluče.

Autor: H. Fischer / A. Šubić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić