1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Smrtna kazna za maloljetnike

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) upozorava da se smrtna kazna, uprkos međunarodnim odredbama, provodi još u pet zemalja svijeta: Iranu, Saudijskoj Arabiji, Sudanu, Pakistanu i Jemenu.

default

Posljednja stanica maloljetnika osuđenih na smrt

Borci za ljudska prava se u cijelom svijetu već dugo bore za ukidanje smrtne kazne. Mnoge države su se obavezale da će odustati od provođenja ove kazne, posebno u slučajevima kada se radi o maloljetnicima. Ipak, u mnogim državama se maloljetnim osobama izriču smrtne kazne koje se potom i provode.

Seyyad Reza Hajezi (Sejad Reza Hajezi) imao je 15 godina kada je, kako je rekao, nenamjerno nožem izbo jednog dječaka. Njegova nesreća bila je u tome da živi u Iranu, zemlji u kojoj se izriču smrtne kazne. Seyyad je uprkos svojoj starosnoj dobi osuđen na smrt, a pet godina nakon toga, u augustu 2008. godine ta je kazna i izvršena.

Međunarodno pravo zabranjuje izvršavanje smrtne kazne nad maloljetnicima. Mnoge države su se ugovorima obavezale da će se toga pridržavati ali se uprkos tome, izvršavanje smrtnih kazni bilježi i to ne samo u Iranu.

Islamske zemlje na meti kritika

Prema navodima organizacija za zaštitu ljudskih prava maloljetnici se na smrt osuđuju u pet država. Riječ je o Iranu, Pakistanu, Sudanu, Jemenu i Saudijskoj Arabiji, dakle isključivo islamskim zemljama. Marianne Heuwagen (Mariane Hojvagen), šefica njemačkog ureda Human Rights Watch-a kaže: "Iran je potpisao obje konvencije - konvenciju o pravima djece kao i konvenciju o političkim i građanskim pravima, kojima se zabranjuje izricanje smrtne kazne mladima. Sudan, Paksitan i Jemen su to također uradili. Ipak, u ovim zemljama, praksa izgleda drugačije od onoga što stoji u zakonu i onoga što predviđaju međunarodne obaveze."

Todesstrafe für Kinder im Iran Protest von Amnesty International

U Njemačkoj su u više navrata organizirani protesti protiv izricanja smrtne kazne maloljetnicima u islamskim zemljama

Problem je i u tome što se u nekim zemljama djeca vrlo rano proglašavaju punoljetnim, u Iranu dječaci sa 15 godina, djevojčice sa devet. Mnogi optuženi pored toga ne mogu dokazati koliko godina imaju jer se u nekim islamskim zemljama ne izdaju rodni listovi. Marienne Heuwagen kaže da to ima dramatične posljedice: "U nekim slučajevima, pogotovo kada dječaci ne posjeduju rodni list, punoljetnost utvrđuje ljekar koji nije uvijek dovoljno kvalifikovan. U slučaju u kome je nad dječakom izvršena smrtna kazna, punoljetnost je utvrdio jedan stomatolog koji je rekao da je dječak punoljetan i da mu se može suditi", kaže Heuwagen.

Pomoći djeci

Od 2005. godine je registrovano 32 slučaja izvršenja smrtne kazne nad maloljetnicima. Širom svijeta se stoga već duže vrijeme traži ukidanje smrtne kazne. Njemačka socijaldemokratska političarka Herta Deubler Gmelin (Herta Dojbler Gmelin) je predsjednica odbora Bundestaga za ljudska prava. Ona o tome kaže: "To je dio našeg stalnog posla i to ne samo da podržimo nastojanja o poštivanju konvencije o pravima djece, već i UN-ova nastojanja da se ukinu smrtne kazne nad maloljetnicima, ali i nad drugim grupama stanovništva kao što su invalidi, a na kraju krajeva i potpuno ukidanje ove kazne."

Aktivisti za ljudska prava morali su često progutati gorke pilule neuspjeha. Ipak postoje i mali uspjesi. U međuvremenu su SAD i Kina prilagodile svoje zakonodavstvo. Organizacije koje se bore za ljudska prava se nadaju da će i brojne druge zemlje slijediti ovaj primjer.

Autor: Britta Kleymann/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Azer Slanjankić