1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Smrt stiže iz bespilotne letjelice

Napadi iz bespilotnih letjelica namijenjeni su teroristima, ali u njima stradaju i nedužni. U tome važnu ulogu igra američka baza Ramstein u Njemačkoj. Po prvi put su se žrtve napada obratile jednom njemačkom sudu.

Faisal bin Ali Jaber nikada neće zaboraviti veče 29. avgusta 2012. On je sa brojnim rođacima bio na jednoj svadbi u selu Kashamir na istoku Jemena. Tada je na njih sa jedne američke bespilotne letjelice ispaljeno pet raketa. Faisal je preživio. Međutim, poginuli su njegov nećak Valid i šura Salim. Nedužne žrtve u takozvanom "ratu protiv terora". Kolateralna šteta. SAD nikada nisu preuzele odgovornost za ova ubistva. Sada se cijeli slučaj iznosi pred jedan sud u Njemačkoj.

Faisal bin Ali Jaber traži pravdu pred sudom u Njemačkoj

Faisal bin Ali Jaber traži pravdu pred sudom u Njemačkoj

27. maja će se slučaj žrtava iz Jemena naći pred sudom u Kelnu. Prema procjeni Andreasa Schüllera biće to prvi put uopšte da neki sud sasluša riječi žrtava napada koji se izvode bespilotnim letjelicama. On je, zajedno sa Evropskim vijećem za ustavna i ljudska prava (ECCHR), podržao ove ljude iz Jemena u podizanju tužbe. Kao pravnik, on smatra da Njemačka snosi dio odgovornosti za to što se desilo jer se na njenoj teritoriji nalazi američka vojna baza Ramstein. Tamo se nalazi relejna stanica za satelitske komunikacije američke vojske. Bez postojanja te stanice, ne bi bilo moguće ni upravljanje takozvanim dronovima. "Svaki napad bespilotnom letjelicom koji se izvodi iznad teritorije Pakistana ili Jemena, odvija se uz uključenje uređaja u Ramsteinu", kaže Schüler.

Njemačka važan centar u akcijama dronova

Baza Ramstein prostire se na oko 1.400 hektara zemljišta u blizini grada Kajzerslauterna. Njemački službenici i političari ne mogu ući u bazu bez dozvole Američke vojske. To je definisano posebnom sporazumom iz 1993. godine. Ramstein je najveći aerodrom američke vojske izvan SAD-a. Tu se nalazi "Air and Space Operations Centre". Prema informacijama njemačkih televizija NDR i WDR, te lista Süddeutsche Zeitung, oko 650 vojnika tu opslužuje 1500 kompjutera. Oni koordiniraju akcije iz zraka na ciljeve u Jemenu, Somaliji, Afganisanu i Pakistanu. Dronovi preko satelita šalju slike i podatke u bazu Ramstein. Odatle se podaci šalju do pilota koji upravljaju bespilotnim letjelicama, a koji se uglavnom nalaze u SAD. Schüler citira navode pilota da izvođenje naadane bi bilo moguće bez djelovanja centra u Ramsteinu.

Jürgen Todenhöfer zna za tu bazu. On je bio sudija u obližnjem Kajzerslauternu i poslanik njemačkog Bundestaga. On, kao pravnik, ciljane napade koje provodi američka vlada naziva krivičnim djelom ubistva. Oštro osuđuje ulogu koju u svemu tome igra Njemačka: "Uz pomoć Ramsteina se ubija širom svijeta, a da to nije odobrio nijedan sudija."

Podaci i slike iz dronova se do pilota prenose preko baze Ramstein

Podaci i slike iz dronova se do pilota prenose preko baze Ramstein

Todenhöfer je više puta posjetio područja iznad kojih djeluju bespilotne letjelice. On ima blizak kontakt sa advokatom koji zastupa porodice žrtava u Vaziristanu, pograničnom području između Afganistana i Pakistana. Taj advokat tvrdi da su 90 odsto ubijenih nedužne žrtve.

41 cilj, 1147 mrtvih

Još veće sumnje u tvrdnje američke vlade da se radi o "hirurški preciznim napadima" javljaju se nakon uvida u studiju britanske nevladine organizacije Reprieve. Reprieve je proučila sve dostupne materijale o napadima bespilotnim letjelicama. Rezultat: da bi se pogodila 41 osoba koja se nalazi na "crnoj listi" vlade predsjednika Obame, ubijeno je 1147 ljudi. Najduža je lista "kolateralne štete" koja je nastala prilikom pokušaja eliminacije islamističkog lidera Baitulaha Mehsuda iz Pakistana. Šest puta su iz bespilotnih letjelica na njega ispaljivane rakete, prije nego što je (iz sedmog pokušaja) pogođen u ljeto 2009. godine. U svim tim napadima navodno su poginule 164 osobe.

Amrith Singh iz američke inicijative Open Society Justice objavio je u aprilu još jednu studiju o žrtvama. Na 128 stranica izvještaja on se koncentrisao na žrtve bespilotnih napada u Jemenu. U razgovoru za DW Singh iznosi velike sumnje da su napadi bespilotnim letjelicama u skladu sa međunarodnim pravom, pa čak i sa principima koje propisuje politika SAD.

Pakistan je više puta protestovao zbog napada, a prekid napada bespilotnim letjelicama tražen je i na demonstracijama

Pakistan je više puta protestovao zbog napada, a prekid napada bespilotnim letjelicama tražen je i na demonstracijama

Singh podsjeća da je američki predsjednik Obama 2013. izjavio da, osim u slučaju Afganistana, prije nego što se odobri ispaljivanje raketa iz dronova mora da bude praktično isključena mogućnost da će u takvom napadu stradati civili. Osim toga bi na teroriste trebalo djelovati samo u slučaju da je isključena mogućnost da se oni zarobe.

Singh u svom izvješaju navodi da se brojni napadnuti uopšte nisu skrivali i da se nisu nalazili u zabačenim regionima. Njih su mogle uhapsiti i jemenske snage sigurnosti. Obama je postavio još jedan preduslov za djelovanje dronovima: napadi se smiju izvršiti samo na osobe koje predstavljaju direktnu i stalnu prijetnju sigurnosti naroda SAD. Singh smatra da je i taj princip prekršen više puta. Ni u jednom od dokumentovanih slučaja nisu postojale informacije američkih ili jemenskih vlasti o direktnoj prijetnji američkom narodu. Singhovo istraživanje sadrži brojne izjave žrtava i članova njihovih porodica: "Ti ljudi stalno ponavljaju da žele priznanje njihovih patnji. Oni žele da znaju zašto su napadnuti i prije svega žele pravdu."

Možda će Faisal bin Ali Jaber pred sudom u Kelnu doći korak bliže pravdi. Ironija slučaja njegovog šure je u tome što je on samo nekoliko dana prije nego što je stradao u napadu održao žestoku propovijed protiv Al Kaide. Nije to bila prva propovijed takve vrste, ali je, nažalost, bila posljednja.

Preporuka redakcije