1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Smrt na Berlinskom zidu

20-godišnji Kris Guefroj poginuo je 5. februara 1989. kao posljednja žrtva na Berlinskom zidu. 25 godina kasnije još uvijek traju istraživanja o tome koliko je zaista ljudi poginulo na njemačko-njemačkoj granici.

default

Pomen za Krisa Guefroja na Berlinskom zidu

Zaštićeni tamom, dvojica mladića su se to veče provukla kroz bašte Istočnog Berlina. Bio je 5. februar 1989, kratko prije ponoći. Njihov cilj bio je kanal Bric koji je povezivao podijeljeni Berlin. Kris Guefroj i njegov prijatelj Krisitijan Gaudijan, nadali su se da će na tom mjestu uspjeti da pređu tada jednu od najbolje čuvanih granica u cijelom svijetu.

08.2011 DW-TV 50 Jahre Mauerbau Chris Gueffroy

Kris je bio profesionalni kelner

Jer, njih obojica su načuli da je graničarima DDR-a tajno dat nalog da ne upotrebljavaju silu, što je do tada bila praksa prilikom svakog pokušaja bjekstva. Informacije su dobili, kako je izgledalo, iz pouzdanih izvora: od jednog vojnika koji je bio na službi u Tiringiji. Hrabro su preskočili tri metra visok Berlinski zid, a potom i žičanu ogradu iza njega. Ali, tu dolazi do nezgode. Jedan od njih dvojice aktivirao je alarm za uzbunjivanje i u istom trenutku je kompletna "linija smrti" bila potpuno osvijetljena.

Posljednja žrtva

U najvećoj mogućoj žurbi obojica, pred spasonosnom granicom, nailaze na još jednu skoro tri metra visoku žičanu ogradu. Očajnički su jedan drugom pokušali da pomognu, ali bilo je već prekasno. Graničari su otkrili oboje "republičkih izbjeglica" i otvorili vatru. Naredba za upotrebom vaternog oružja u slučaju bijega je ipak još uvijek bila na snazi. U kiši metaka umire Kris Guefroj. Jedan metak ga je pogodio pravo u srce. Kristijana Gaudijana, teško ranjenog, hapse.

Pucnjevi su odjeknuli kroz noć. I Karin Guefroj, Krisova majka je čula pucnje. No, tek sutradan je saznala da je njen sin ubijen na granici. I to je bila posljednja žrtva u pucnjavi na tzv. "liniji smrti", na Berlinskom zidu prije njegovog konačnog pada.

Deutschland Geschichte Berlin Mauer Flüchtling von West nach Ost

Onaj ko se usudio da pokuša bijeg, morao je računati i s tim da će možda biti ubijen

DDR nema listu ubijenih

Koliko je zaista ljudi poginulo zbog smrtonosne granične politike DDR-a do danas je ostalo nejasno. Berlinski zid je od sjevera do juga, oko 1.400 kilometara unutarnjemačke granice, nadgledala granična služba DDR-a. Na Slobodnom univerzitetu u Berlinu su pokrenuli projekat kojim pokušavaju da dođu do razjašnjenja. "Trenutno radimo na 1.036 slučajeva osoba čiji je identitet poznat, a tu su još 192 slučaja nepoznatih osoba", kazao je istraživač Jan Kostka za Dojče vele. Sam DDR nije vodio listu ljudi koji su ubijeni na unutrašnjonjemačkoj granici na Zidu. Naprotiv, oni su te slučajeve veoma dobro zataškavali. A porodice žrtava Štazija (tajna policija Istočne Njemačke) su bile prinuđenje na ćutanje.

Bildergalerie Grünes Band

Njemačko-njemačka granica bila je duga 1.400 km

Čak je i porodici Krisa Guefroja bilo rečeno samo kako je on stradao u napadu na jednu zaštićenu vojnu zonu. Ali, majka je sumnjala jer je baš u toj noći čula pucnje. Dvije sedmice potom porodica daje čitulju u Berliner cajtungu u kojoj se saopštava da je nastradao u "nesrećnom slučaju" - kako je bilo propisano pravilima.

Zapadni novinari na sahrani

Ali, na sahranu je došao veliki broj zapadnih reportera. Tadašnji radio RIAS, koji je program emitovao iz Zapadnog Berlina, izvijestio je: "Ta nejasna formulacija o tragičnom načinu na koji je Kris zauvijek zatvorio svoje oči, ponovljena je i u profesionalnom posmrtnom govoru danas popodne. Više od toga se nije zvanično moglo čuti. A na groblju su se već od ranih jutarnjih sati mogli vidjeti pripadnici državne bezbjednosti. Neki o dnjih su u civilu bili prisutni i tokom ceromonije iznošenja urne u kapeli".

Schild vor dem Brandenburger Tor Berlin DDR

Znak na Brandenburškoj kapiji: Pažnja! Napuštate Zapadni Berlin

Ovakva pažnja slučaj Guefroj čini izuzetkom. U većini drugih slučajeva ubijenih, Štazi je to uspješno prikrivao i zastrašivao porodicu. Do danas. "Ovo je pipavo istraživanje u koje se moraju uvijek iznova uključivati novi detalji", smatra Jan Kostka. "Mi na mjesečnom, pa i dnevnom nivou moramo da procjenjujemo izvještaje institucija koje su bile involvirane u događanja na granici, i da provjeravamao da li je bilo izvještaja o ubistvima na granici."

Neljudski sistem

Tek nedavno je moglo da bude saopšteno koliko ljudi je smrtno stradalo na Berlinskom zidu: 138 njih kao i sam Kris Guefroj. Ovaj broj se oslanja na nova saznanja Slobodnog univerziteta u Berlinu, dopunjena projektom Memorijalnog centra Berlinski zid i Centra za savremenu istoriju u Potsdamu. Radi se doduše samo o osobama koje su stradale zbog graničnog režima, odnosno naredbe da se upotrebljava vatra na sve one koji pokušaju bijeg. Na to se dodaju još i oni koji su ubijeni pred zidom a da nisu ni pokušali bjekstvo. No, ovde nisu ubrojani oni koji su sebi oduzeli život jer nisu mogli da podnesu činjenicu da su uzidani u režim DDR-a.

No, kako zamjenica rukovodioca Memorijalnog centra Berlinski zid, Marija Noke smatra, mnogo su važnije životne priče onih koji su stradali nego njihov broj. "Odlučujuće pitanje je šta su ovi ljudi preživljavali. Zašto su se odlučivali na tako riskantan potez i šta su bili razlozi koji su ih pokrenuli na takvo što."

Grenzöffnung Berliner Mauer 1989

Otvaranje granice u novmebru 1989.

Kris Guefroj imao je tek 20 godina kada je podlegao hicima graničara 5. februara 1989. Ovaj svršeni konobar trebalo je da služi redovni vojni rok. No, umjesto da služi DDR-u, bilo mu je draže da živi u slobodi i proputuje svijet. A samo devet mjeseci nakon njegove smrti, 9. novembra 1989. pada Berlinski zid.

Autori: Mark fon Lipke-Švarc / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić