1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Smog i kako se boriti protiv njega?

Smog je otrovna kombinacija koja se pojavljuje u velikim gradovima kako zimi tako i ljeti. Najnovije studije pokazuju kako smog najčešće uzrokuje ne samo rak pluća, već i mokraćnih kanala. Šta je izlaz?

Riječ smog je kombinacija dvije engleske riječi: smoke što znači dim i fog što znač magla. Smog posebno otežava život dvjema svjetskim metropolama Pekingu iNju Delhiju.

Nad gusto naseljenim gradovima nadvila se prljavština u vidu smoga poput kakvog staklenog poklopca. Od nje se ljudi razboljevaju a u najgorem slučaju i umiru. Prema jednoj studiji šangajske Akademije za socijalnu nauku Peking je, s obzirom na smog, grad koji skoro pa ne bi trebao biti naseljen ljudima.

Straßenverkehr in Dhaka

Velika opasnost dolazi od finih čestica prašine koje se u atmosferu oslobađaju motori automobila

Ovakva zagađenost zraka nastaje zimi kada se oblast niskog vazdušnog pritiska sa hladnim zrakom približi gradu kao što je Berlin ili London. Tako se hladni zrak proširi ispod zagrijanog sloja zraka. Gustina i težina hladnog zraka je veća nego toplog, tako da je on prisutan u kotlini.

Topli zrak se opet kao kakav poklopac raširi iznad hladnog. Do razmjene toplog i hladnog sloja zraka skoro da ne dolazi. Ova takozvana vremenska inverzija je prvi uslov za nastajanje smoga. Ono što je još potrebno je prljavština a nje u svakom velikom gradu ima na pretek.

Procesom sagorjevanja do kojeg dolazi tokom vožnje automobilom ili u elektranama u zrak se oslobađaju aerosoli. Tako se urbane sredine tokom hladnih mjeseci pune prljavštinom, koja se ne može apsorbirati. U tom slučaju se govori o smogu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pri tome kao posebno opasne sastojke smoga navodi fine čestice prašine, ozon, azotni oksidi i sumporne diokside. Za ova četiri sastavna dijela smoga WHO je postavila dozvoljene granice zagađenosti, kako bi zaštitila stanovništvo. Za vrijeme zimskog smoga ili recimo tzv. London-smoga fina prašina ima presudnu ulogu. Čestice ove prašine su tako male da se mogu nataložiti u plućnim mjehurićima i čak napasti srce.

Smog China Peking Stadt Symbolbild Umweltverschmutzung Luftverschmutzung Asien

Peking je godišnje zagađen kao cijeli Portugal

Tokom ljetnjeg smoga, stanovnicima gradova prijeti opasnost od intenzivnih zraka sunca ali i opasnost od ozona. Kako bi nastao ovaj otrovni gas bez boje, ukusa i mirisa, zrak mora biti zagađen. Azotni oksidi i ugljični vodonici, koji su prije svega sastojci izduvnih gasova koje u atmosferu ispuštaju automobili, ulaze u hemijsku reakciju sa sunčevim zrakama. Rezultat toga je nastajanje ozona.

Rizici koje skriva zagađenje zraka

"Većina ljudi uopšte ne zna koliko je smog opasan", kažeBenedikt Steil saMax-Planck-Instituta za hemiju u Majncu. Od smoga, odnosno od bolesti koje nastaju kao posljedica zagađenja vazduha samo u Njemačkoj godišnje umire 40.000 ljudi. Taj broj je deset puta veći od broja poginulih u saobraćajnim nesrećama.

Ali za stanovnike Nju Delhija ili Pekinga nije samo zagađeni vazduh veliki rizik za zdravlje, već i dugoročno opterećenje disajnih organa sitnim česticama prašine, azotnim i sumpornim oksidima koji izazivaju hronična oboljenja disajnog aparata i naravno rak. Ovo posljednje je potvrđeno u izvještaju za2013godinu koji je objavila Međunarodna agencija za istragu bolesti raka (International Agency for Research on Cancer - IARC). Pored raka pluća povećana je i opasnost od raka mokraćnih puteva.

Pakistan Nebel in Lahore

Rizik od smoga po zdravlje ljudi je veliki

Rizik od raka i drugih bolesti, uzrokovanih smogom i zagađenjem vazduga, veći je u siromašnim zemljama nego u visoko razvijenim industrijskim zemljama svijeta."Većina štetnih gasova dolazi u atmosferu vožnjo automobila ili radom elektrana. Stoga bni se trebalo preći na druge vrste energija ili bi se uz odgovarajuće sisteme filtera i katalizatore trebalo pobrinuti za "čisto sagorjevanje", kaže Benedikt Steil.U Pekinguje tokom 2000. godine u atmosferu pušteno 2,7 miliona tonaugljičnog monoksida, što je više nego što zabilježeno u cijelom Portugalu. Druga opet analiza pokazuje da 80 posto štetnih gasova Nju Delhi može zahvaliti termalnim ellektranama koje koriste ugalj.

Gradovi poputBerlinailiNjujorka se protiv zagađenosti mogu boriti stvaranjem ekoloških zona i zabranom vožnje automobilima određenim danima kao i izgradnjom javne saobraćajne mreže. Treba se zauzeti za korištenje bicikala. Sve to naravno nije dovoljno, ali je barem dobar početak, zaključuje Benedikt Steil.

Autor: Julia Vergin / Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić