Smjena zbog Nikolaidisa

Uvod u dramu je bio tekst crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, u kojem se on osvrnuo na proslavu obilježavanja 20. godišnjice postojanja Republike Srpske. Podsjetivši na dijelove autorskog teksta u kojem Nikolaidis navodi da bi aktiviranje eksploziva u banjalučkoj dvorani "Borik" tokom proslave 20. godišnjice Republike Srpske, koja počiva na progonima i ubistvima, bio "civilizacijaski iskorak", list „Neue Zürcher Zeitung“ (NZZ) piše:

„Beogradska štampa, prije svih vladi bliska 'Politika', poziva na linč i pokreće kampanju protiv crnogorskog provokatora. U nekim novinama on je čak označen i kao ‚terorista'. Srbijanska vlada je protestirala u susjednoj Crnoj Gori, nakon čega je Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje saopštilo da ne dijeli Nikolaidisove stavove. Zgroženi histerijskom medijskom kampanjom, pojedini članovi srbijanskog ‚Foruma pisaca' su uputili otvoreno pismo u kojem su kritizirali huškanje protiv Nikolaidisa, a ulogu ‚Politike' označili kao izraz hegemonijalnih težnji srbijanske elite prema Crnoj Gori. U pismu se, pored ostalog, navodi da 'fatva' medija protiv Nikolaidisa mora prestati. Jedan od potpisnika tog pisma je i pisac Sreten Ugričić. Odmah su reagirale pojedine novine u toj zemlji: ‚To ima samo u Srbiji. Nacionalni bibliotekar podržava ubistvo predsjednika Tadića', napisao je beogradski list ‚Press'. Sreten Ugričić je od tada nepoželjan, a medije u Srbiji ne zanimaju činjenice, niti sadržaj samog teksta. Radilo se o kreiranju mišljenja. I onda se ispostavilo da je vladajuće mišljenje zapravo mišljene onih koji su na vlasti: tako je ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio da Ugričić može da piše šta hoće, ali ne u svom uredu, nego u zatvoru. U roku od 24 sata, Sreten Ugričić više nije bio direktor Narodne biblioteke Srbije“, piše pored ostalog list „Neue Zürcher Zeitung“.

Hrvatska čistoća

„Neue Zürcher Zeitung“ se u svom aktuelnom izdanju također osvrće i na „prevođenje“ srpskih filmova u Hrvatskoj. List pod naslovom „Hrvatska čistoća“ piše: „Nacionalisti su dopustili da se u Hrvatskoj iznova rasplamsa svađa oko jezika. Naime, tačno na dan kada su građani te zemlje odlučivali na referendumu o pristupu Hrvatske Evropskoj uniji, hrvatsko Vijeće za elektronske medije je prisililo hrvatsku televiziju RTL da najnoviji nastavak omiljene srbijanske serije 'Žikina dinastija' skine sa programa. Obrazloženje je glasilo: RTL je prekršio zakonske odrednice po kojima svi filmovi i serije na stranim jezicima moraju biti prevedeni na hrvatski. 'Žikina dinastija' se, naime, emitirala, a da nije bila titlovana na hrvatski. Iako srpski, hrvatski, bosanski pa čak i crnogorski danas važe kao samostalni standardni jezici, ipak se sagovornici na tim jezicima izvrsno razumiju i bez prevodioca. Prvi nacionalnopolitički obrazloženi pokušaji da se srbijanski filmovi titluju na hrvatski završavani su svojedobno salvama smijeha publike i to ne zbog samog sadržaja, nego zbog minimalnih i umjetničkih intervencija u prevođenju. Od tada se – bez obzira na postojeći zakon – odustalo od prevođenja“, piše pored ostalog list „Neue Zürcher Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose